Točno za 10 sati zakazana je četvrta sjednica istražnog povjerenstva za Agrokor, a kako sada stoje stvari, ujedno će biti posljednja. Naime nakon što je postalo pravomoćno rješenje o istrazi protiv Ivice Todorića i drugih nastupile su okolnosti, smatraju vladajući, da povjerenstvo prestane s radom. Takav stav iznio je prekjučer predsjednik HDZ-ova Kluba zastupnika Branko Bačić, jasno davši do znanja da vladajuća većina, koja čini i većinu u samom povjerenstvu, ne misli nastaviti raditi.

Stoga se danas očekuje da članovi povjerenstva dođu na sjednicu, no da se ispitivanje svjedoka ne nastavi. 'Članovi povjerenstva mogu se sastati u srijedu i konstatirati da su nastupile okolnosti iz članka 4. Zakona o istražnim povjerenstvima. Naime prema tom zakonu istražno povjerenstvo prestaje s radom ako rješenje o istrazi postane pravomoćno, a to se dogodilo. Rad povjerenstva više nije moguć. To ne znači da se povjerenstvo sasvim ukida jer ne znamo što će biti dalje. Ako se primjerice postupak obustavi, povjerenstvo može nastaviti s radom', kazao je Bačić u ponedjeljak.

Iznesu li vladajući takav stav na sjednici povjerenstva, sigurno mogu očekivati reakciju oporbe. Prije dva dana predsjednik povjerenstva Orsat Miljenić (SDP) jasno je rekao kako očekuje da ono nastavi s radom i da vladajući krivo tumače zakon. Miljenić smatra da zakon kaže da će povjerenstvo s radom prestati o onim temama o kojima se vodi istraga, odnosno da i dalje može istraživati sve teme koje se ne tiču financijskih izvješća Agrokora.

'Po meni je zakon jasan. Zakon o istražnim povjerenstvima kaže da ono ne može raditi o onoj temi kojom se bavi istraga DORH-a. Rješenje o istrazi točno kaže čime se bavi DORH. No ja sam svjestan realnosti - da politička većina može ukinuti istražno povjerenstvo, ali onda se postavlja pitanje što kriju. Ukidanje povjerenstva za mene je zlouporaba zakona. Osim toga, glavni državni odvjetnik je dva puta javno rekao da njegov rad ni na koji način ne utječe na istragu. Ako je smisao zakona to da se zaštiti istraga, a osoba koja je odgovorna za istragu kaže da joj ne smeta rad povjerenstva, onda je to još jedan pokazatelj da je gašenje povjerenstva zlouporaba zakona', poručio je Miljenić za tportal.

U oporbi čak razmišljaju o nastavku ispitivanja svjedoka bez vladajuće većine, no u tom slučaju HDZ i njihovi partneri mogu posegnuti i za odlukom o gašenju povjerenstva, što bi izglasali većinom ruku, dakle bez problema. Kako će oporba reagirati na gašenje povjerenstva, zasad ne otkrivaju.

Ne dogodi li se veliki obrat u razmišljanju i stavu vladajuće većine, saborsko istražno povjerenstvo danas odlazi u ropotarnicu povijesti, i to nakon manje od mjesec dana pravog rada.

Javnost tako neće biti u mogućnosti čuti svjedočenja bivših ministara financija - Bože Prke, koji sljedeće godine odlazi s čela PBZ-a, ali i Ivana Šukera, ministra financija iz Račanove vlade Mate Crkvenca te Slavka Linića, koji je na čelu Ministarstva financija bio za vrijeme Milanovićeve vlade. Javnost neće čuti ni svjedočenje aktualnog guvernera HNB-a Borisa Vujčića, koji je, kao i bivši ministri financija, trebao svjedočiti upravo danas.

Od svjedočenja su 'spašeni' i Franjo Luković, bivši čelnik Zagrebačke banke, Ante Samodol, bivši šef Hanfe, zatim aktualni šef Hanfe Petar Pierre Matek te bivši guverner HNB-a Marko Škreb.

Na povjerenstvu se neće ukazati ni Vladimir Šeks, kojeg su vladajući prvo odbili za svjedoka, a onda pristali da ga se pozove, zbog čega su se pojavila nagađanja da su to napravili jer su znali da će povjerenstvo vrlo brzo prestati s radom.

Saslušani neće biti, iako su dogovoreni kao svjedoci, bivši glavni državni odvjetnici - Željko Olujić, Stjepan Herceg, Marijan Hranjski i Berislav Živković. Kao svjedoci neće morati doći ni bivši premijer Nikica Valentić, bivši potpredsjednik Vlade za gospodarstvo Mladen Vedriš, bivši ministar gospodarstva Goranko Fižulić te svi ministri poljoprivrede od 1990. godine naovamo.

Naime iako je službeno osnovano 11. listopada, s održavanjem pravih sjednica započelo je tek 3. studenog. No to je bio samo posljednji dio u vremenskoj skali odugovlačenja oko istražnog povjerenstva.

Podsjetimo, prijedlog za osnivanje istražnog povjerenstva SDP je u saborsku proceduru podnio još 21. travnja. Iako je tada HDZ govorio da nema ništa protiv, pitanje njegovog osnivanja stavljeno je u pozadinu jer se samo tjedan dana kasnije raspala vlada HDZ-a i Mosta. Uslijedilo je i izglasavanje povjerenja ministru financija Zdravku Mariću, ali i lokalni izbori, a osnivanje povjerenstva ponovno se našlo u fokusu javnosti tek početkom srpnja.

Tada je SDP tijekom rasprave o osnivanju povjerenstva postavio svoj ultimatum - ili osnivanje povjerenstva ili nema izbora ustavnih sudaca. Na tako nešto samo tri dana prije ustavne saborske ljetne stanke u HDZ-u nisu željeli pristati te je sve odgođeno za jesen.

Povratkom u saborske klupe u rujnu nastavili su se i pregovori između SDP-ova Arsena Bauka i HDZ-ova Branka Bačića o osnivanju povjerenstva, no pregovaranje nije bilo lako. Iako su gotovo svaki dan govorili da su blizu dogovora, svaki dan bi iskrsnuo neki problem - prvo je HDZ-u bio problem sam sastav povjerenstva, odnosno to što bi u njemu trebali sjediti bivši dužnosnici, postavljalo se i pitanje kada bi samo povjerenstvo trebalo započeti s radom i hoće li se taj rad preklapati s izvidima koje je u to vrijeme provodio DORH, a na kraju je problem stvorio i redoslijed glasanja - hoće li se prvo glasati o osnivanju povjerenstva ili ustavnim sucima.

Nakon što je početkom listopada konačno sve dogovoreno povjerenstvo je osnovano te je s radom započelo 3. studenog.

Među prvima su za svjedoke pozvani Ivica Todorić, Ante Todorić i Stjepan Mesić. Bivši šef Agrokora već tada je bio u bijegu u Londonu, njegov otac ispričao se zdravstvenim problemima, a pred povjerenstvo je pristigao samo bivši šef države Stjepan Mesić. On je, među ostalim, pred povjerenstvom ispričao kako je 2000. imao neslužbenu informaciju iz koncerna Agrokor o velikom zaduživanju na inozemnom tržištu.

Već na sljedećoj sjednici pred povjerenstvo je stigao bivši premijer Josip Manolić. Iako u poznim godinama i sa slušnim problemom, Manolić je pred povjerenstvom priznao da je početkom 90-ih predlagao da Ante Todorić bude ministar poljoprivrede. Što se pak tiče privatizacije poduzeća, odgovornost je prebacio na Franju Gregurića. 'On ima dosta grijeha u toj privatizaciji. Teza da sam ja protiv pretvorbe je išla od njega. Kada je postao predsjednik Vlade, onda je sve krenulo bez kontrole. Mi smo do tada štitili državne interese u toj pretvorbi', kazao je, između ostalog, Manolić.

No već na sljedećoj sjednici povjerenstva stigao je odgovor bivšeg premijera Franje Gregurića. 'Žao mi je Manolića, u njegovoj dobi pamćenje ga dobro služi, ali je pobrkao to tko je tada vodio Vladu', poručio je Gregurić u svom svjedočenju.

Dosad je najviše informacija prilikom svjedočenja otkrio bivši guverner HNB-a i bivši savjetnik u Agrokoru Željko Rohatinski. Tako je povjerenstvu ispričao kako ga je Todorić, s Tomislavom Karamarkom i Milanom Kujundžićem, nagovarao na aktiviranje u politici na predsjedničkim izborima. Spomenuo je i kako je njegov dojam da je Zdravko Marić, dok je radio u Agrokoru, trebao biti upoznat s kreditom Sberbanke.

Među posljednjima je prošli tjedan svjedočio bivši ministar financija Borislav Škegro, čije su pojavljivanje obilježili sukobi s oporbenim članovima povjerenstva. Škegro se u svom svjedočenju osvrnuo i na jamstvo Agrokoru, o kojem je pisao tportal, poručivši kako je osobno bio protiv tog jamstva. Priznao je i da se susreće s Martinom Dalić u jednom kafiću u njihovom susjedstvu, u Dobrom dolu.