Ujedinjeni narodi su 1993. proglasili Međunarodni dan bioraznolikosti kako bi ukazali na njezinu veliku ulogu u održivom razvoju, a kao spomen na Konvenciju o biološkoj raznolikosti usvojenoj 22. svibnja 1992.

Dan zaštite prirode u Republici Hrvatskoj obilježava se od 2003. Odlukom Hrvatskog sabora.

Najviše hrvatskih endema je među pripadnicima špiljske faune

Bioraznolikost je odgovor na više izazova s kojima se susreće koncept održivog razvoja: od rješenja za klimu, zdravlje, sigurnost hrane i vode, do održivih sredstava za život. To je i sveukupnost živih organizama, a uključuje raznolikost unutar i između vrsta te raznolikost životnih zajednica i ekosustava. Očuvana bioraznolikost omogućuje usluge ekosustava poput hrane, pitke vode, regulacije klime i sprječavanja poplava.

U Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja istaknuli su i kako je broj poznatih vrsta i podvrsta u Hrvatskoj gotovo 40.000, iako se pretpostavlja da je taj broj i znatno veći. Oko tri posto od ukupnog broja poznatih vrsta čine endemi - vrste ograničene geografske rasprostranjenosti. Najveći udio naših endema, približno njih 70 posto, je među pripadnicima špiljske faune, što čini jednu od najvećih i najzanimljivijih prirodnih osobitosti Hrvatske.

Glavne ugroze bioraznolikosti su ljudske aktivnosti koje prvenstveno uzrokuju uništavanje i gubitak staništa. "Zaustaviti daljnju progresiju i održati usluge ekosustava, cilj je svih aktivnosti koje poduzimamo i koje u budućnosti moramo intenzivirati, ako želimo očuvati prirodu - a time i život na Zemlji", poručili su iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Iz Zelene akcije istaknuli su da se, nakon relativnog popuštanja antropogenog pritiska na prirodu tijekom pandemije, "i po tom pitanju vraćamo u 'staro normalno'".

"Međunarodni dan bioraznolikosti 2022. dočekujemo uz vijesti o rekordnom krčenju šuma u brazilskoj Amazoniji, najvišoj kiselosti oceana u posljednjih 26.000 godina te masovnom izbjeljivanju Velikog koraljnog grebena u Australiji", upozorio je Hrvoje Radovanović iz Zelene akcije.

Istaknuo je da su konkretni rezultati u zaustavljanju i obrtanju trenda gubitka bioraznolikosti još uvijek slabi do nepostojeći, unatoč prepoznavanju krize bioraznolikosti kao jednog od najvažnijih problema čovječanstva i Strategiji EU za bioraznolikost do 2030. s ambiciozno postavljenim ciljevima na tom području.

Ratna razaranja guraju nas dublje u ekološku i klimatsku krizu

Iz Zelene akcije su podsjetili na analizu Nacionalnih planova oporavka i otpornosti čijoj su izradi pridonijeli prošle godine, a koja je pokazala da su analizirane članice EU u prosjeku predvidjele manje od jedan posto raspoloživih novčanih sredstava unutar Planova za projekte zaštite i restauracije bioraznolikosti.

"Uz tako niske ambicije teško je za očekivati da će postavljeni ciljevi biti dosegnuti, a gubitak bioraznolikosti zaustavljen prije nego što bude prekasno", upozorili su.

Petra Andrić iz Greenpeace Hrvatska smatra da u ovom razdoblju nije lako obilježiti Međunarodni dan bioraznolikosti, a da svima nije na umu rat u Ukrajini koji uzrokuje tragične gubitke ljudskih života, raseljavanje i nestašice hrane, ali ima i poguban utjecaj na prirodu i klimu.

"Ratna razaranja guraju nas još dublje u okolišnu i klimatsku krizu. Postizanje mira u svijetu jedan je od nužnih preduvjeta za očuvanje života na Zemlji u svoj njegovoj (bio)raznolikosti", poručili su iz Greenpeacea.