Belgija kao i Francuska, koja je također bila metom terorističkih napada, unutar svojih granica imaju najviše radikalnih pripadnika islamske zajednice koji predstavljaju potencijalnu prijetnju za nove napade, a također najviše europskih boraca u Siriji koji se bore na stranci Islamske države i drugih fundamentalističkih skupina. Iako su se napadi i ranije događali, čini se da je malo toga napravljeno da se spriječe ili zaustave nove prijetnje.

U razgovoru sa stručnjakom za sigurnost Bonom Marjanovićem pokušali smo doći do odgovora kako se boriti protiv današnjeg sofisticiranog oblika terorizma koji koristi sve prednosti suvremenog svijeta - tehnologiju i brzu i laku mobilnost. Kako se danas uopće nakon napada u Bruxellesu Belgija, ali i cijela Europa može nositi s problemom terorizma?

'Ako govorimo o borbi protiv ovakvog tipa terorizma, vrlo teško, no to ne znači da moramo odustati. Morat će se nastaviti preventivan angažman, odnosno suradnja sigurnosne zajednice i sigurnosnih službi na razini Europe i Europske unije, tako da će morati nastojati i prodirati više među pripadnike populacije koja simpatizira ili koketira ili surađuje s osobama koje su u terorističkom miljeu. Tako da je to jedini način kako bismo mogli izvući informacije i dobiti, smjernice ili naznake da bi se napad mogao dogoditi i da bismo shodno tome mogli preventivno djelovati', kaže nam Marjanović koji dodaje da je poznato kako je bilo i preventivnih akcija sigurnosnih službi na temelju tako dobivenih informacija i suradnje službi te uhićenja u samoj fazi planiranja napada.

SVE JE POČELO NAPADIMA NA AMERIČKE TWINSE

Stručnjak za sigurnost je mišljenja da je ovaj modalitet i ovakav način terorističkih akcija koje se događaju zadnjih nekoliko godina počeo 2001. kada je pušten duh iz boce. Zašto Naš sugovornik objašnjava da je terorizam nekoć bio nešto klasično i standardno; borba protiv politike, a ciljevi su bili veleposlanstva, predsjednici ili visoki dužnosnici.

No 2001. s brutalnim napadom na Twinse u New Yorku pokazalo se da je nešto što je prije bila fikcija i eventualno scenarij za SF film postalo stvarnost. Nove metode i taktike terorističkih napada nešto su što sablažnjava normalan narod. Sada imamo bombaše samoubojice koji napadaju nedužne građane nekog grada, zajednice ili države, a time postižu osnovni cilj terorizma, a to je širenje straha.

Takav oblik terorizma uglavnom koriste islamski teroristi kojima je jedan od ciljeva stvaranje razdora među islamskim zajednicama u Europi i suživota s većinskih stanovništvom. Daljnja segregacija muslimana u Europi stvara osjećaj nezadovoljstva i odbačenosti te predstava potencijal za regrutaciju novi članova u redove Islamske države, Al Kaide i srodnih skupina pod lažnim obećanjima i umjetno stvorenim osjećajem pripadnosti. Stvara se spirala mržnje.

SUKOB VJERA

Marjanović kaže da proces ide u smjeru radikalizacije odnosa između vjera.

'S druge strane, vjerujem da se ovaj problem ne može rješavati isključivo borbom protiv pojedinaca, naravno, i to je jedan od modaliteta, represivni aparat i anuliranje tih pojedinaca, ali u svakom slučaju taj sigurnosni problem nastao je iz političko-interesnog problema, zbog prisutnosti zapadne demokracije na istočnom dijelu kugle zemaljske i svega što se ondje događa. Tumačim to tako da je to sve što se sada događa samo bumerang koji je nekoć bačen', smatra stručnjak za sigurnost.

This is an attack against Europe. This is an attack against the basis of humanity. #BruxellesAttack #Bruxelles pic.twitter.com/fYl6RoYr9D

— Franco Frattini (@FrancoFrattini) March 22, 2016

Napominje da je teško reći kada će se sve zaustaviti, a vjeruje da će se i ubuduće nastaviti ovaj intenzitet udara, što objašnjava činjenicom da odmah nakon napada stižu najave novih akcija i nove prijetnje.

'Tako da je strah prisutan bez obzira na to što se ljudi protekom vremena, nakon dva ili tri tjedna od napada, čim medijska pažnja splasne i usmjeri se na druga aktualna događanja, opuste, ali onda opet dolazi do novoga napada. A iz toga straha ljudi su spremni odreći se dijela svoje privatnosti i sloboda u interesu sigurnosti zajednice odnosno svakog pojedinca s čime, nažalost, represivni aparat još jača. Ali iskorijeniti ovaj modalitet, dokle god ima ljudi koji su u nekom višem interesu spremni lišiti se života, težak je i dugotrajan proces', poručuje Marjanović.

Postavlja se pitanje koje onda metode stoje na raspolaganju policiji za borbu s novim oblicima terorizma? Bilo je slučajeva da se znalo da su pojedinci radikalizirani i predstavljaju prijetnju, ali ih se nije uspjelo spriječiti u naumu da izvrše napad. Pa čak su i braća Ibrahim i Kalid El Bakravi, koji su izvršili napade u Bruxellesu, bila otprije poznata policiji. Čini se da zakoni ograničavaju uspješnije djelovanje službi što je normalno jer se ne može nitko uhititi samo na osnovi činjenice što zastupa radikalna stajališta. Također nemoguće je pratiti sve potencijalno radikalizirane pojedinaca pa im se gubi trag. Kako se boriti u takvim uvjetima.

ZAKONSKA OGRANIČENJA

'Tek kada ima dokaznog materijala, kada postoje planovi ili kovanje nekih organizacija i udruživanje radi počinjenja zločina, može se djelovati. Moraju postojati dokazi jer zapadna demokracija baštini pravičnost suđenja i zaštite sudskog procesa, i ljudskih prava i ljudskog dostojanstva, i dok se osobi ne dokaže krivnja, nevina je. Može se za nekoga potencijalno sumnjati da je simpatizer, međutim, bez čvrstih dokaza ne može ga se procesuirati u smislu da ga se izolira od društva. I tu je problem', kaže nam Marjanović.

Međutim, nastavlja, s treće strane, nemoguće je da represivni aparat prati svakoga sumnjivca ili potencijalnog simpatizera i da troši ljudske resurse i tehnologiju. To je, priča, jedan krug koji je zatvoren i događa se i događat će se, nažalost.
'Ovo je nas nešto novo što se događa posljednjih nekoliko godina, London, Pariz, Bruxelles pa i onaj modalitet seksualnog uznemiravanja koji se dogodio tijekom dočeka Nove godine u Koelnu još je jedan oblik širenja straha i nesigurnosti na području Europe', kazuje nam Marjanović.

Navodno su postojale informacije i prije napada u Parizu, ali, navodno, prema nekim informacijama i sada, prije napada u Bruxellesu, da će se dogoditi, ali ih ipak nisu uspjeli spriječiti?

#IslamicState INFOGRAHIC Claims 41 Suicide Attacks In #SYRIA, #EGYPT, #IRAQ & #BELGIUM During 1 Week. #TerrorMonitor pic.twitter.com/GEluZCyQL9

— Terrormonitor.org (@Terror_Monitor) March 23, 2016

'To je vrlo teško, opet je i američka administracija upozorila svoje građane da ne putuju u Europu, da izbjegavaju određene lokacije jer da će opet biti napada. S druge strane imamo pripadnike Islamske države koji su se odmah potpisali i preuzeli odgovornost, ali su najavili i još jače napade. To je ta psihoza straha i nesigurnosti koja vlada već nekoliko godina na području Europe. Kako se nositi s tim, drugo je pitanje. Jest naglasak na službe i suradnju, na globalnoj razini, posebno na području Europske unije. Obol bi mogao dati i svaki građanin i stanovnik, ali ne da to prijeđe u paranoju jer svaka informacija sustavu dobro dođe', poručuje stručnjak za sigurnost.

Neki smatraju da su određene džamije u Belgiji i Francuskoj mjesta na kojima počinje priča o indoktrinaciji i regrutiranju?

Marjanović kaže da ne može takvo što tvrditi, jer mu nije uže područje i specijalnost, ali u svakom slučaju, može se povezati. Ali isto tako, napominje, znamo da je bilo i racija i akcija represivnog aparata u tim državama u kojima su privodili vjerske vođe i nije rezultiralo s mnogo osuđujućih presuda.

Može li se udariti na logističare, moralo se negdje nabaviti kalašnjikove, bombe i materijal za bombe. Sigurno postoji i određena logistička mreža koja stoji iza napada?

UDAR NA LOGISTIKU

'Može postojati logistička mreža, a ako idemo na logističku varijantu, veća je vjerojatnost da se mogu probijati takve organizacije i pobirati informacije kojima raspolažu, međutim moramo biti svjesni, danas, u vrijeme suvremene tehnologije, brzog protoka informacija, publiciranja na internetu i društvenim mrežama svega i svačega, pogotovo ako imamo dark web, ne treba biti veliki znalac već samo znati cilj', objašnjava Marjanović.

Finally, worth considering this chart in relation to "Immigrants/Refugees = more terrorism in EU" angle. #Brussels pic.twitter.com/phPtUk3LO7

— ChristianChristensen (@ChrChristensen) March 24, 2016

Uzmimo na primjer bombe koje su eksplodirale u Bruxellesu, priča nam stručnjak, u njima je bilo i čavala i svega, i sve upućuje na to da su bile kućne izrade. Zbog toga naglašava da može postojati logistička podrška, neka profesionalna koja će sve to pripremati, ali isto tako mogu pojedinci ili manje skupine sami ih izraditi od materijala koji su im dostupni, kupiti ga u poljoprivrednim apotekama ili gdje drugdje, a pomoću kojih će proizvesti eksplozivnu napravu i realizirati svoj naum.

'Sigurno da je osim razmjene podataka, suradnje, preventive vrlo važno praćenje i kvalitetniji nadzor eksploziva, eksplozivnih naprava i supstanci i vatrenog oružja. Nitko neće reći niti tvrdi da represivni aparati zemalja Europske unije i globalno ne rade po tom pitanju, ali je naznaka da bi se tu trebao staviti određen prioritet i još izdašnije krenuti u borbu prema tome. Znamo, bez obzira na to govorimo li o terorizmu ili nečemu drugome, da sustav koji funkcionira uvijek ima prostora da bolje funkcionira. Uvijek ima prostora da se kvalitetnije zadre u protok eksploziva i ubojitih sredstava', zaključuje Marjanović.