Ortega, nekadašnji gerilac koji je pomogao u svrgavanju deseničarske obiteljske diktature 1979. godine, gotovo će sigurno dobiti četvrti mandat zaredom, sa svojom suprugom, potpredsjednicom države Rosariom Murillom, kako bi produžio svoj status najdugovječnijeg američkog čelnika.

Bio je predsjednik u 1980-ima, vlast je izgubio tijekom nereda 1990., no vratio se ponovno 2007. godine.

Od svibnja, Ortegina policija je zatvorila gotovo 40 vodećih oporbenih političara, uključujući i sedam predsjedničkih kandidata, istaknutih poslovnih ljudi, novinara, kao i neke svoje bivše saveznike.

Jedina Ortegina oporba na glasačkim listićima je pet manje poznatih kandidata malih udruženih stranaka.

Biraju se i 92 zastupnika u jednodomnom kongresu, kojeg također čvrsto kontroliraju njegovi saveznici. Oko 4,5 milijuna Nikaragvanaca ima pravo glasa.

Jason Marczak, analitičar Atlantskog vijeća sa sjedištem u Washingtonu specijaliziran za politiku Srednje Amerike, odbacio je izbore u nedjelju kao "uvelike diskreditirane", dodavši da Ortegina nepopularnost može biti prevladana samo grubom silom.

"Njegova pobjeda moguća je jedino zatvaranjem njegovih potencijalnih konkurenata", rekao je.

Ortegin trenutni mandat imao je posebno represivan zaokret 2018. godine, kad je ugušio uglavnom mirne prosvjede onih koji su prvotno bili uzrujani potrošačkim rezovima, usmrtivši više od 300 osoba i ranivši tisuće.

Prošle godine, vladajuća stranka donijela je zakon koji kriminalizora neslaganje, a u proteklim mjesecima stranim novinarima zabranjen je ulazak u zemlju.

Američki državni tajnik Antony Blinken prošli mjesec je osudio "lažne izbore", optuživši Ortegu (75) i Murillo (70) da stvaraju "autoritarnu dinastiju."

Prošli tjedan, američki dužnosnici rekli su da se razmatraju nove sankcije protiv vlade čelnog para, što je mišljenje koje dijele i čelnici Europske unije, uz buduću ocjenu statusa Nikaragve u sklopu regionalnog trgovinskog sporazuma CAFTA.

Ortega, hladnoratovski protivnik SAD-a i marksistički pobunjenik u svrgavanju Somozine diktatire 1979. godine, odbacuje međunarodne kritike, govoreći da se Nikaragva mora boriti protiv imperijalista i da ga sankcije neće poraziti.

I dok se većina analitičara slaže da će Ortega vjerojatno ostati na vlasti, kao što se dogodilo u ljevičarskim zemljama Kubi i Venecueli, također kažu da bi dugotrajni nemiri mogli potaknuti nove valove iseljavanja Nikaragvanaca.

Mnogi su otišli u Kostariku, susjednu zemlju na jugu, ili su se pokušavali domoći američke granice, potaknuti ekonomskom krizom prije pandemije koronavirusa.

Bruto domaći proizvod smanjio se gotovo devet posto od 2018. do 2020. godine, u usporedbi sa snažnim rastom od gotovo 4 posto do 2000. godine.

Analitičari poput Maczaka već razmišljaju što će se dogoditi nakon nedjeljnog glasovanja.

"Nije pitanje što će se dogoditi 7. studenog", rekao je, "nego koliko snažno će SAD i druge demokracije odgovoriti 8. studenog."