Gotovo tri godine prošle su od kada je članstvo SDP-a za predsjednika te stranke izabralo Davora Bernardića. Otpor onih koji su bili nezadovoljni i vidjeli ga kao slabog, neiskusnog čelnog čovjeka stranke krenuo je od početka mandata. Danas je situacija ponešto drugačija, no daleko od toga da kritika nema. Samo nisu toliko javne i glasne.

Nošen na krilima dobrog rezultata na izborima Bernardić je u pola godine uspio primiriti svoje kritičare i doveo stranku do toga da u njoj vlada kakvo-takvo zajedništvo. No nije se promijenio dojam o radu stranke. I najžešći kritičari priznat će da se pomalo promijenio i Davor Bernardić. Iako su njegove govore i izjave i postupke na početku mandata na nože dočekivali i kritičari iz stranke i mediji, Bernardić je poradio na svojim nastupima, a takav je dojam ostavio i kada smo s njim razgovarali početkom tjedna u središnjici SDP-a na Iblerovom trgu.

U opuštenom razgovoru Bernardić je jasno otkrio kakve planove ima za Hrvatsku ako SDP dođe na vlast, kako gleda na ulogu onih koji su ga kritizirali od početka mandata, ali i jasno prenio svoje poglede na probleme koji more svjetsku politiku.

Ovaj vikend Glavni odbor SDP-a djelomično je ukinuo suspenzije Peđi Grbinu, Siniši Hajdašu Dončiću, Mihaelu Zmajloviću i Vedranu Babiću. Zašto je ta četvorka samo djelomično pomilovana?

Nakon konzultacija to je bio prijedlog koji je naišao na najveću potporu u stranci. Glavni odbor je prihvatio prijedlog Predsjedništva da se kazne suspendiranim članovima SDP-a ublaže, tim činom su im vraćena članska prava kako bi mogli sudjelovati na izborima i vraćene su im funkcije na lokalnoj razini kako bi mogli dati aktivan doprinos u radu stranke. Ovo je jedan čin vraćanja povjerenja nakon stabilizacije stranke i uspjeha stranke koji je uslijedio na europskim izborima. Taj rezultat nije došao preko noći nego je rezultat mukotrpnog rada i organizacije izbornog stožera, ali i rezultat koji je pokazao da su zajedništvo i suradnja put uspjeha stranke na svakim izborima. Imali smo šest mjeseci mira u kojima smo stranku mogli pripremati i predstavljati politike građanima, kandidati su mogli privlačiti građane svojim politikama i ponudili smo jedan koncept ravnopravne Hrvatske koji su ljudi prepoznali. I na ovaj način želimo dati motivaciju ljudima da se uključe i da svi zajedno radimo u interesu stranke.

Smatrate li da je mjera suspenzije disciplinirala ‘pobunjenike’ ili očekujete da će vas nastaviti kritizirati?

Očekujem da svi u SDP-u rade u interesu SDP-a jer SDP je jedina šansa za ovu zemlju, jedina politička snaga koja zemlju može izvući iz ralja korupcije u kojima se Hrvatska nalazi, iz ralja nepravde u kojima se Hrvatska nalazi, iz ralja nepovjerenja prema institucijama ove države poput DORH-a, Vlade, Sabora.

Hoće li i ova četvorka imati aktivnu ulogu u tom planu?

I do sada nikome u SDP-u rad nikada nije bio zabranjen. Ljudi su slobodni raditi koliko god hoće i dati doprinos maksimalno koliko mogu.

Sjednicu Glavnog odbora obilježio je i dolazak SDP-ovog predsjedničkog kandidata Zorana Milanovića. Slažete li se vi s njegovom izjavom da ako pobijedi na predsjedničkim izborima da je Andrej Plenković ‘gotov’?

Ja vjerujem u pobjedu Zorana Milanovića jer je najbolji kandidat od svih koji su kandidati za predsjednika. To je čovjek koji ima veliko životno i političko iskustvo i koji može napraviti ono što je Hrvatskoj potrebno, tj. vratiti povjerenje u instituciju predsjednika koja je mandatom Kolinde Grabar-Kitarović na neki način bilo kompromitirana. Njegova pobjeda sasvim sigurno jača poziciju SDP-a i na tragu njegove pobjede SDP kreće na pobjedu na parlamentarnim izborima. A što se tiče pozicije HDZ-a, njih ne mislim komentirati, oni će se sami time baviti. Niti me to zanima, niti se time bavimo, niti nas je briga.

Milanović je u kampanju ušao sa sloganom ‘Predsjednik s karakterom’. Kakvim se njegov karakter pokazao u dosadašnjoj neslužbenoj kampanji?

Daje kratke , sadržajne, jasne, nedvosmislene poruke. Taj slogan ‘predsjednik s karakterom’, po meni prije svega znači da će država imati stav koji do sada nije imala, da ćemo biti jasniji i po pitanju unutarnje ali i vanjske politike. Dojam je da u zadnje tri godine na međunarodnom planu nismo napravili nikakav korak, migrantska kriza nam je i dalje na vratima i Hrvatska za to nema rješenje. U Schengen nismo ušli iako je zeleno svjetlo uvjetno odobreno, a kao uvjet Europske komisije se navodi i borba protiv nikad raširenije korupcije u Hrvatskoj i jačanje neovisnosti institucija, pogotovo Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Po tom pitanju Plenkovićeva Vlada ne radi ništa. Uz to Hrvatska nije riješila ni otvorena pitanja sa susjedima, niti ih je počela rješavati. A kad su u pitanju unutarnji problemi hrvatskih građana poput korupcije, iseljavanja, siromaštva, niskog standarda…. od vladajućih nismo vidjeli nikakve reforme nego samo želju za ostankom na vlasti.

Nije tajna da s Milanovićem niste bili u dobrim odnosima, posebice pred kraj njegovog mandata na čelu SDP-a. Znači li to što ga sada podržavate da ste mu oprostili što je svojedobno u utrku za zagrebačkog gradonačelnika gurnuo Rajka Ostojića, a ne vas?

Što je bilo, bilo je u prošlosti i na to ne možemo više utjecati. Treba se okrenuti budućnosti i to pokušavam cijelo vrijeme raditi, u najboljem interesu stranke i građana. Ne smijemo zaboraviti da smo tu zbog ljudi ove zemlje i njihovih sudbina, zbog njihovih problema, zbog njihovih života. Moj i Milanovićev odnos je uvijek bio korektan, danas je on i partnerski i prijateljski. Vjerujem u njegovu pobjedu i vjerujem da će Hrvatskoj dati zamah da postane normalna zemlja. Jer nas pokušavaju uvjeriti da su nenormalne stvari normalne. Nije normalno kada silovatelji šeću na slobodi, dok roditelji djece koja su silovana strepe. Nije normalno da ti roditelji strepe hoće li djeca biti napadnuta od stranke nasilnika jer i nasilnici šeću na slobodi. Hrvatska je postala nesigurna u svakom smislu. Ti roditelji nisu sigurni da će ti silovatelji ili nasilnici biti privedeni pred ruku pravde. Nije normalno da zbog sumnje na korupciju ode pola Vlade i nikom ništa. Nije normalno da nema novca za povećanje plaća profesora, a bilo je za povećanje plaća predsjednika Vlade i Sabora, te najbogatijih u Hrvatskoj. I to dodatno ruši povjerenje u institucije naše zemlje. Jer ih ruše oni koji bi ih trebali čuvati, jer ih ruši Vlada, jer se rugaju građanima, jer nas uvjeravaju da su nenormalne stvari normalne. To je ogromno razočaranje i frustracija za sve građane i ruši povjerenje u pravnu državu.

No prošli tjedan Vlada je predložila izmjene kaznenog zakonodavstva vezano uz silovanje i nasilje u obitelji.

Kada se pojavi problem, kada se pojavi slučaj da se silovatelji puste bez istražnog zatvora, da se nasilnici oslobode pritvora onda Vlada pokušava stvoriti dojam da nešto sustavno radi u pravosuđu. To nije dovoljno. Pravosuđe mora postati brže, bolje, učinkovitije, sudovi organiziraniji i ujednačeni u presudama.

Kako bi SDP konkretno to riješio?

Cilj nam je da pravo i pravda budu jednaki za sve, a ne samo za neke. Cilj nama je da pravosuđe bude u službi zakona, a ne iznad zakona i da bude u službi građana, a ne iznad građana. Imamo slučaj da se pojedini suci stavljaju da su iznad zakona pa svjedočimo tome da divljaju na cesti, a kaznu za prekoračenje brzine ne dobivaju. Građani moraju platiti kaznu, a ugledni, nedodirljivi, moćni suci ne moraju. Kriteriji koji vrijede za te pojedince koji bi trebali biti moralni uzori morali bi biti svjetlo sudačke profesije, su totalno izvrnuti. To je ta nepravda koju građani gledaju, gledaju kako su moćni tajkuni sa svojim predmetima otišli u zastaru, kako moćni i korumpirani političari godinama izbjegavaju lice pravde, vide da razno-razni sumnjivi tipovi pod različitim optužbama se godinama skrivaju po BiH i nikome ništa. Zato ćemo predložiti čitav set mjera s kojima želimo pojačati odgovornost sudaca. Ako su imovinske kartice i imovina obveza zakonodavnu i izvršnu vlast, onda moraju biti obveza i za predstavnike sudske vlasti. To ne narušava trodiobu vlasti nego pojačava odgovornost sudske vlasti. Kontrolirat ćemo imovinu sudaca i njihovih obitelji kako bi znali je l' mogu u pojedinim slučajevima dokazati porijeklo imovine. Napravit ćemo i to da ako suci donesu presude koje su u suprotnosti sa zakonom budu i stegovno kažnjeni kako im to nikada više ne bi palo na pamet. Zašto bi sudac koji oslobodi silovatelja i dalje radio taj posao, njega treba ukloniti s pozicije na sudu, takvima mjesta u pravosuđu više nema mjesta. Želimo izbjeći i manipulacije, primjerice ako ljudi izbjegavaju medicinska vještačenja, isti dan im sud treba naložiti vještačenje. Ili ako su branitelj ne pojavi na ročištu, isti dan njihovom klijentu sud treba odrediti branitelja po službenoj dužnosti. Jer ne smije zastara biti razlog za izbjegavanje kaznenog progona. Za slučaj primanja mita želimo uvesti zakonsku obvezu da se davatelj mita oslobodi kaznene odgovornosti ako prijavi primatelja mita. Želimo da intervjui za sudačka testiranja budu dostupni, da transkripti budu javno dostupni jer ne želimo da ljudi prolaze po babi i stričevima. Želimo da sudački spisi budu dostupni u elektroničkoj bazi, ali sve uz primjenu Zakona o zaštiti podataka. Pravosuđe mora biti odgovorno građanima, ne smije biti svijet za sebe.

Kako bi u SDP-u riješili zahtjeve učitelja za povećanjem koeficijenata?

Potpuno podržavamo zahtjeve učitelja za povećanjem plaće. Jedna od najava SDP-ove Vlade 2015. je bila povećanje plaća učitelja i da smo formirali vlast to bi nam bilo na prvom mjestu. SDP-ovim planom za povećanje plaća, koji smo već predstavili, učiteljske plaće bi porasle između 11 i 13 posto, odnosno za 700 kuna u prosjeku. Taj plan obuhvaća dvije intervencije. Jedna je promjena poreznog zakonodavstva kroz dizanje neoporezivog dijela dohotka s 3800 na 5000 kuna, a time bi plaće za preko 700 tisuća zaposlenih u Hrvatskoj u prosjeku između 330 i 500 kuna. Druga intervencija je dizanje koeficijenata sukladno zahtjevima sindikata. Ovo što je predsjednik Vlade izveo je prevara i sindikata i građana. Prvo je rekao da nema novaca, a onda je ponudio da plaće rastu svima. Očito da novaca ima. Po meni, ako gospodarstvo raste i ako turizam raste, ako je bilo novaca da se povećaju plaće predsjedniku Vlade i predsjedniku Sabora za 4 tisuće kuna mjesečno, ako je bilo novaca da se povećaju plaće onima koji imaju plaće više od 18 tisuća kuna, onda valjda ima i za učitelje.

No što kada dođu i drugi zahtjevi, poput visokog školstva ili policije? Hoće li biti novca i za njih?

Ako se Vlada hvali gospodarskim uspjesima, i ako je ubrala 3 milijarde kuna više od PDV-a, onda valjda nije problem dati i za plaće. Naš stav je da plaće učiteljima i zdravstvenim radnicima trebaju rasti brže, što ne znači da i ne treba osigurati adekvatno povećanje plaća i za policiju.

Prošli tjedan tportal je objavio kako HDZ-ova materinska stranka na europskoj razini, EPP sjednicu svog Predsjedništva i Skupštine namjerava održati u Saboru, i za to će iznajmiti i sabornicu. Možemo li očekivati da i PES zatraži održavanje svog skupa u Saboru?

Nije normalno da se parlament jedne zemlje iznajmljuje za stranački dernek, tako direktno prostituiraju institucije naše države, ruše ugled zemlje, šalju poruku da naše institucije imaju cijenu i stavljaju naše institucije na prodaju. To je jedna loša poruka koju šalju građanima i opet nas uvjeravaju da su nenormalne stvari normalne.

HDZ je protuargument izvukao Martina Schulza, tadašnjeg eurozastupnika koji je 2011. Također došao u parlament na sastanak s Klubom SDP-a i držao press konferenciju u Saboru sa Zoranom Milanovićem.

U Sabor svakodnevno dolaze međunarodne delegacije i to nije problem, svakodnevno te delegacije susreću s predsjednikom Sabora i daju izjave s njim i to nije problem. Ali da glavnu dvoranu Sabora iznajmljuješ za politički dernek jedne stranke, to je problem.

Ankete pokazuju rast SDP-a. Mnogi kažu da stranka raste na krilima rezultata na europskim izborima, kandidature Milanovića, ali i greškama drugih, a ne zbog toga što doista nudi građanima. Slažete li se s time?

Rezultat na europskim izborima stvorio je pretpostavku za uspjeh Milanovića na predsjedničkim izborima. Da nije bilo tog rezultata pitanje je kako bi izgledala ta kandidatura. Stranka se konsolidirala i radimo i pripremamo se.

HNS i HDZ su ponovno u pat poziciji. Vjerujete li vi da će doći do prijevremenih izbora i po čemu je SDP spreman za njih?

Mislim da ministrica Divjak i njen šef Vrdoljak predstavljaju jednu lažnu brigu za učitelje, oni se kao trude i predlažu, predsjednik Vlade Plenković ih ne čuje, i ne vidi ih i ignorira. Poslao im je poruku da su nebitni, a bitni su mu jedino kada petkom dođu dići ruke za njegovu vladajuću koaliciju. No hoće li HNS iz Vlade izaći dobrovoljno? Neće, u taj scenarij ne vjerujem. Hoće li HNS inzistirati na prijevremenim izborima? Mislim da neće, oni ovi situaciju koriste za svoje političko pozicioniranje. Da im je iskreno stalo do učitelja išli bi do kraja i pod cijenu pada Vlade.

Vrlo je vjerojatno ako do izbora i dođe, da se omjeri snaga na političkoj sceni neće promijeniti i da će, bio to HDZ ili SDP, itko teško sastaviti takvu koaliciju da ima većinu. Jeste li u tom slučaju spremni na veliku koaliciju?

Apsolutno ne. Nema koalicije sa strankom koja je na optuženičkoj klupi zbog korupcije i čiji su članovi morali otići iz Vlade zbog sumnje na korupciju. Tu tezu o velikoj koaliciji guraju oni koji žele uništiti SDP i preko SDP-a skupiti jeftine političke bodove. Stoga pozivam građane da ne nasjedaju na te nebuloze. A ja se kao predsjednik SDP-a neću nikada umoriti objašnjavati građanima o čemu se radi. Često se to podvlači pod tezu da su svi isti. Nisu svi isti. Mi kada smo na vlasti oporavljamo gospodarstvo, vraćamo optimizam, otvaramo nova radna mjesta, Hrvatska raste. Kada su naši konkurenti na vlasti svjedočimo uvijek korupciji, gaženju povjerenja u institucije, ekonomskoj stagnaciji, gubitku radnih mjesta i iseljavanju. A ovoga ljeta zbog sumnje na korupciju moralo je otići pola ministara. Hrvatska treba normalnu, poštenu i sposobnu vladu.

Jeste li spremni ići na izbore svakih nekoliko mjeseci?

To je postao slučaj u nekim europskim zemljama poput Španjolske. No ne vjerujem u taj scenarij. Snažno vjerujem da će SDP formirati buduću Vladu s našim partnerima i da ćemo Hrvatsku po treći puta izvući iz krize.

Kada govorite o formiranju Vlade s partnerima, da li je Antikorupcijski savez kojeg ste najavili platforma za tu buduću koaliciju?

Antikorupcijski savez je potreba osiguranja svijesti da se u Hrvatskoj aktivno moramo boriti protiv korupcije svim sredstvima. Korupcija sustavno uništava naše drušvo, smanjuje šanse za uspjeh, ljudi zbog nje žive lošije i iseljavaju. I zato mi u SDP-u krećemo u formiranje širokog antikorupcijskog Saveza, kako bi vratili optimizam i budućnost Hrvatskoj. Antikorupcijski savez nije koalicija nego je programski savez, no može biti temelj za pregovore oko potencijalnih savezništava.

Tko bi trebao biti dio Antikorupcijskog saveza?

Najdalje smo došli u razgovorima s HSU-om i HSS-om, razgovaramo i s ostalim strankama koje su progresivne orijentacije i koje s nama dijele ista svjetonazorska razmišljanja.

HSS i HSU bit će vjerojatno i dio buduće koalicije. Što je s drugim strankama, poput primjerice GLAS-a?

Da, u kontaktu samo s GLAS-om, s IDS-om, u kontaktu smo sa svim strankama jedne normalne građanske Hrvatske.

SDP je svojedobno pregovarao s Mostom o Vladi. Da li su Mostu zatvorena vrata nakon što su podržali Miroslava Škoru kao predsjedničkog kandidata?

Most dijeli drugačije svjetonazore od SDP-a, podržali su Škoru. Po svim stavovima svrstali su se izrazito desno, čak i klerikalno desno. Što se tiče suradnje, ne vidim suradnju s Mostom.

Jesu li dobrodošli u Antikorupcijski savez?

Nama kao SDP-u je cilj da sve političke stranke u Hrvatskoj budu u borbi protiv korupcije, no Antikorupcijski savez je savez progresivnih snaga u društvu, a one dijele progresivne vrijednosti, a to su socijaldemokratske, liberalne i građanske vrijednosti u društvu. Jasan je krug stranaka koje to povezuje.

Može li onda HNS u Antikorupcijski savez?

Nema suradnje s HNS-om, sa strankom koja je izdala svoje birače. Jer kad izdaješ birače, izdaješ i svoje vrijednosti.

Europska unija i službeno je odlučila produžiti rok za Brexit i to do siječnja sljedeće godine, čime se agonije izlaska Ujedinjene Kraljevine nastavlja. Očito je da će se sve to rješavati u vrijeme hrvatskog predsjedanja Europskom unijom. Da ste na mjestu premijera koje bi vi rješenje ponudili?

Britanija je odlučila izaći na referendum i mora poslušati volju građana ili mora izaći na novi referendum. Kaos je oko toga što se događa u Velikoj Britaniji i nitko ne može sa sigurnošću predvidjeti što će biti. Jasno je da će Britanija zbog najave izlaska već sada trpi određene gospodarske posljedice, poput toga da mnoge multinacionalne kompanije sele svoja predstavništva u ostale zemlje članice. Europa gospodarski, ali i politički iz izlaska Britanije može profitirati ako nauči lekciju. Ono što je kletva za Britaniju može biti blagoslov za Uniju. Europska unija mora redefinirati način djelovanja, naći unutarnji model kohezije, odnosno da bude više koordinirana po pitanju prioriteta, smanjivanja nejednakosti unutar pojedinih zemlja EU, pa i jednog dijela fiskalne politike koji se vodi iz europskog budžeta. Zbog toga što je EU neuređena i što postoje brojne nejednakosti, događaju se ekstremni pokreti koji ruše povjerenje u europske institucije i onda se događa i slučaj i da Sjevernoj Makedoniji i Albaniji nije dano zeleno svjetlo za početak pregovora.

Što to govori o Europi koja je tim državama dala obećanje i sada ga je prekršila?

Mislim da je taj potez duboko kriv, pogotovo od strane Francuske. To treba jasno reći. Taj potez će imati ogromne posljedice na stabilnost regije i mislim da je tu Francuska napravila veliku grešku. S druge strane Hrvatska daje snažnu potporu ulasku Sjeverne Makedonije, Albanije ali i ostalih zemalja zapadnog Balkana u Europsku uniju zato što je to dio političkog obećanja kojeg je Unija dala. No s druge strane razumijemo određenu skepsu pojedinih europskih država zbog procesa proširenja budući da upravo na primjeru Mađarske i Poljske EU strahuje od novih problema. No, treba razlikovati i početak pregovora i kraj pregovora. Pregovori traju više od desetljeća i to su procesi koji su svim zemljama koje su pristupale pomogle da se razviju i u demokratskom i političkom smislu.

Socijaldemokratski savez Makedonije, vladajuća stranka u Sjevernoj Makedoniji, prijateljska je stranka SDP-a i s njima ste u bliskim odnosima. Jeste li se čuli s makedonskim premijerom Zoranom Zaevom nakon odbijenice iz Unije?

U kontaktu smo, ja sam mu izrazio podršku.Zoran Zaev je moj osobni prijatelj i čovjek koji je nakon višegodišnje vladavine VMRO DPMNE-a Makedoniju koja je bila u izolaciji otvorio je Europi i svijetu, riješio spor s Grčkom, promijenio ime same zemlje ne bi li trasirao put Makedonije k euroatlantskim integracijama i Zoran Zaev se pokazao kao veliki državnik. Mislim da je ovim potezom Europska unija napravila veliku grešku za stabilnost zapadnog Balkana.

Kako će se SDP-ovi eurozastupnici postaviti kod glasanja o novoj Europskoj komisiji s obzirom na to da se govori da zbog Dubravke Šuice nećete podržati Komisiju, pa time ni povjerenike iz redova socijaldemokrata?

Tu se svakim danom situacija komplicira, svjedoci smo da su mnogi povjerenici morali biti promijenjeni zbog sumnje u korupciju. SDP će biti dosljedan. I dalje inzistiramo, bez obzira kakav će biti dogovor zastupnika unutar S&D grupe, da Dubravka Šuica objavi svoju imovinsku karticu. Ona je hrvatska zastupnica u europskim institucijama i kao takva mora polagati račune hrvatskim građanima.

Radite na politikama i planovima koje mislite primijeniti ako osvojite vlast. Čujem da vam u posljednje vrijeme pomaže i bivši šef Podravke i savjetnik u Agrokoru Zvonimir Mršić. Tko vam još pomaže u kreiranju politika?

Središnji savjet vodi Branko Grčić, a u kreiranje politika su uključeni i ljudi poput Josipa Tice, Ivan Koprića, Ive Josipovića, Josipa Kregara, Mladena Pejnovića, Mate Crkvenca, Mirele Holy….

Mnoge je iznenadila vaša objava o rastavi jer nije uobičajeno da političari uopće izvještavaju o takvim privatnim stvarima i na takav način.

O tome sam sve rekao u priopćenju i nemam tu više ništa dodati.