Gotovo je godina dana prošla od otvorene invazije Rusije na Ukrajinu, a kraj rata se ne nazire. Štoviše, obje strane spremaju se za ofenzivne akcije u proljeće. Dok kremaljska elita razmatra u kojem smjeru nastaviti rat, Ukrajina čeka zapadne tenkove i sanja preokret na bojištu. Davor Boban, izvanredni profesor s Fakulteta političkih znanosti te stručnjak za Rusiju i postsovjetski prostor, za tportal kaže da zapadne vlade očito imaju dobre obavještajne podatke i, primjerice, američka vlada nema razloga lagati kao što je to činila prije napada na Irak 2003. kako bi pokušala opravdati taj rat
'Samo trebaju pustiti Rusiju da se sama uvlači u probleme', kaže nam profesor Davor Boban. Međutim Rusija je, smatra, daleko od toga da je iscrpljena i nitko ne može nazrijeti kraj rata. Prema podacima koje iznose ozbiljni vojni stručnjaci, obavještajci i vlade, sukob bi mogao trajati još ovu godinu najmanje do jeseni, ako ne i dulje.
Nade da bi se vlast ruskog predsjednika Vladimira Putina mogla iznutra urušiti i tako donijeti kraj rata, čini se, jako je blijeda. Boban podsjeća da je Putin u više od 20 godina, otkada je došao na vlast 2000., izgradio čvrstu strukturu moći u Rusiji. Predsjednik države do tada nije bio integriran u stranački sustav. Njegov prethodnik, predsjednik Boris Jeljcin, nije imao svoju političku stranku preko koje bi dominirao ili surađivao s parlamentom. Putin je ubrzo nakon dolaska na vlast osnovao stranku Jedinstvena Rusija te tijekom godina gradio neformalnu strukturu svoje moći.
'Sam po sebi sustav nikada nije monolitan i ne može biti posve čvrst. Uvijek postoje ljudi koji ili ulaze ili izlaze iz te strukture', smatra naš sugovornik, ali prema onome što se može doznati iz javnih izvora, koje treba uzimati i s određenom dozom skepse, postoje sukobi unutar kremaljskog kruga i šire elite o tome kako treba nastaviti voditi rat u Ukrajini. No Putin, barem prema onome što je vidljivo, nema ozbiljnog konkurenta.
Nitko se ne usudi biti protiv, barem ne javno. Međutim Boban kaže da je otvoreno pitanje, na koje ne možemo znati odgovor, postoje li određene skupine, jesu li možda formirane i imaju li one neke druge ideje.
Koliki strah vlada u toj državi, jedan od zornih primjera je sad već čuvena snimka sjednice Vijeća za sigurnost održane samo nekoliko dana prije početka rata, kad je direktor vanjske obavještajne službe SVR Sergej Nariškin zamuckivao pred Putinom.
'Riječ je o čovjeku koji je znao što znači izbijanje rata i kakve će to posljedice imati, ali se nije usudio ni javno, a vjerojatno ni privatno suprotstaviti Putinu.'
No neki imaju širu mogućnost kritike u ruskoj mašineriji od drugih, poput čelnika paravojske Wagner Jevgenija Prigožina. Jedan od ljudi koji imaju slobodu javne kritike i na njega se ne primjenjuju sankcije je i Ramzan Kadirov, čečenski vođa.
'Prošle godine je njegovoj supruzi Putin, recimo, dodijelio priznanje Majka heroina. Pitanje je zašto baš njoj. Očito je da ga Putin želi na svojoj strani', kaže Boban, no istovremeno ističe da je veliko pitanje kolika je stvarna moć pojedinaca.
'Jedini koji mogu znati više su Amerikanci jer imaju obavještajne podatke. Izvori koje imaju toliko su izvrsni da su dan prije napada govorili da Rusija sigurno napada u narednih 48 sati. Očito je da im informacije dolaze iz samog kremaljskog vrha kada su tako pouzdane', smatra Boban.
U odnosu Rusije za Zapadom povlače se i određene crvene crte od kojih strahuje svijet. Cijelo vrijeme Rusi pokušavaju prikazati rat kao sukob protiv Zapada, a ne protiv Ukrajine. Kolika je stvarna opasnost da se taj rat proširi, pretvori u širi i još ozbiljniji sukob? Naš sugovornik kaže da boji da je Putin spreman ići jako daleko.
'U njegovim rukama je koncentrirana politička moć, ne postoji neka šira organizacija koja mora donijeti odluke vezane uz vođenje rata u Rusiji. Putin ima otvorene ruke za pokretanje i širih vojnih operacija', ističe.
Rusi su se uznemirili zbog slanja zapadnih tenkova i taj strah je opravdan jer je zapadno oružje moćno. Moskva kaska s proizvodnjom modernih tenkova i zrakoplova pete generacije jer nema novca. Ono što je lako dostupno manjim zapadnim zemljama, poput Belgije i Nizozemske, njima nije zbog nedostatka sredstava.
'Pitanje je koliko će se osjećati pritisnutima ovim zapadnim donacijama Ukrajini. Upotreba nuklearnog oružja prema ruskoj obrambenoj strategiji je moguća ako druga strana upotrijebi nuklearno oružje ili ako prijeti opasnost za opstanak države. Ako netko napadne Krim, oni će to shvatiti kao crvenu krpu, samo je pitanje hoće li netko zaista biti spreman i u takvoj situaciji upotrijebiti nuklearno oružje. Ipak protiv sebe imaju tri nuklearne sile, a ne jednu, na drugoj strani - jer nuklearno oružje imaju i Francuzi i Britanci. Međutim, da su spremni kalkulirati i riskirati, pokazali su ovim ratom', poručuje precizno Boban.
Sljedeći korak koji bi mogao odvesti cijelu priču u nepredviđenom smjeru je to da Ukrajina dobije i avione sa Zapada. Ipak, toj ideji se još uvijek mnogi opiru. Boban je mišljenja da i zapadna strana kalkulira jer s jedne strane ne želi dati povoda ruskoj propagandi i priči da se masovno želi naoružati Ukrajince za agresivni, ofenzivni rat protiv Rusije, a s druge strane pitanje je koliko zapadne zemlje imaju na raspolaganju kvalitetnog oružja za svoju obranu. 'Ne mogu se samo tako odreći nečega što i njima treba dok se vojna proizvodnja ne zahukta', dodaje.
Kako bi mogao završiti rat? 'Dvije strane još uvijek nisu dovoljno iscrpljene da bi se zaustavio sukob. Ako bi do toga i došlo, neće to biti kompletnim vojnim porazom na frontu, smatra stručnjak za Rusiju te dodaje da postoji opasnost da se on pretvori u zamrznuti sukob.
'To bi bio problem i za ukrajinsku i za rusku stranu jer neriješeni vojno-politički problem generira velike probleme i u unutarnjoj politici i u međunarodnom položaju tih zemalja', kaže profesor.
Vidjet ćemo kako će se situacija razviti u sljedeća tri, četiri mjeseca jer obje strane pripremaju ofenzivne akcije.
'I u krajnjem slučaju, hoće li se to, ako se nepovoljno odvije po Ruse, obiti o glavu i samom Putinu i poljuljati njegovu moć u Kremlju', kazao je naš sugovornik.