Prošle godine, 45,7 posto svjetske populacije živjelo je u nekom obliku demokracije, što predstavlja pad s 49,4 posto zabilježenih 2020., objavio je istraživački odjel u srijedu.

Tek 6,4 posto ljudi živjelo je u “potpunoj demokraciji”, neznatno manje od 6,8 posto godinu ranije.

Više od trećine ljudi, 37,1 posto, živjelo je u diktaturama, što je malo povećanje u usporedbi s 2020. godinom.

Udio autoritarnih država postojano raste tijekom posljednjih nekoliko godina.

Norveška, kojoj je istraživanje dalo najbolje ocjene u tri od pet kategorija, ostaje na vrhu ljestvice.

Sljedeći je Novi Zeland, koji se s četvrtog popeo na drugo mjesto, a slijede Švedska, Finska, Island i Danska.

Dvije velike europske države bile su predmet kritika u istraživanju.

Španjolska je degradirana na „manjkavu demokraciju” zbog lošije ocjene nezavisnosti pravosuđa, temeljene na političkim nesuglasicama glede imenovanja sudaca.

Velika Britanija je i dalje „potpuna demokracija”, no zbog nekoliko skandala koji su oštetili povjerenje građana u vlast, smanjena joj je ocjena.

Britanski premijer Boris Johnson već se dva tjedna suočava s kritikama u svojoj zemlji zbog skandala „partygate”, odnosno organiziranja zabava u sjedištu vlade tijekom potpunog zatvaranja.

Kina se nalazila u fokusu izvješća koje je nazvano „Kineski izazov”.

Istraživanje je primijetilo da, suprotno od očekivanja zapadnih analitičara, Kina nije postala demokratičnija iako istodobno postaje bogatija, već je postala „manje slobodna”, a izvješće ju je klasificiralo kao „autoritarni režim”.

Aktivisti za ljudska prava kažu da se u Kini pojačava nadzor stanovništva, guše se vladini kritičari, disidenti i manjine poput muslimanskog ujgurskog stanovništva.