U provedenom postupku ocjene sporazuma nesporno je utvrđeno da su poduzetnici Slobodna Dalmacija, Europapress holding, Vjesnik naklada, Glas Slavonije, Glas Istre, Novi list, Večernji list, RTD i Datapress (sada Datapress u stečaju) izričitim dogovorom - usklađenim djelovanjem o povećanju cijene općeinformativnih dnevnika (Jutarnjeg lista, Slobodne Dalmacije, Zadarskog lista, Glasa Istre, Novog lista, Glasa Slavonije, Večernjeg lista, Vjesnika, Slavonskog doma) i za isti iznos povećanja od jedne kune izravno utvrdili maloprodajne cijene tih dnevnika, navodi se u priopćenju Agencije.

Time su, kako se ističe, spomenuti poduzetnici sklopili zabranjeni sporazum u smislu članka 9. stavka 1. točke 1. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (ZZTN) koji za cilj ima ograničavanje tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu naklade općeinformativnih dnevnika na teritoriju Republike Hrvatske.

Iz Agencije navode da su postupak ocjene sukladnosti sporazuma o istovremenom povećanju cijena općeinformativnih dnevnika s odredbama ZZTN-a pokrenuli 2008. nakon medijskih napisa o povećanju cijene spomenutih dnevnika.

'U provedenom postupku neosporno je utvrđeno da je svih devet nakladnika istovremeno povećalo cijenu općeinformativnih dnevnika za jednak iznos od jedne kune neovisno o njihovoj različitoj prihodovnoj i troškovnoj strukturi, što govori u prilog zaključku da je u konkretnom slučaju riječ o zabranjenom sporazumu', ističe se u priopćenju.

Naime, ekonomskom analizom poslovanja svih predmetnih poduzetnika sudionika kartela, Agencija je, kako se navodi, nedvojbeno utvrdila da postoje značajne razlike u troškovima te iznosima i izvorima prihoda tih istih poduzetnika, pa ni ne postoji ekonomsko opravdanje za istovremeno povećanje cijena svih općeinformativnih dnevnika za isti iznos od jedne kune.

Iz Agencije podsjećaju da se, u smislu odredbi Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja, 'utvrđivanjem jednakih ili vrlo sličnih cijena temeljem sporazuma, prešutnim dogovorom ili na drugi način, nanosi izravna šteta potrošačima, a poduzetnici koji takve sporazume sklapaju ostvaruju nezasluženu dobit'.

AZTN objašnjava da kartel u takvim uvjetima praktično djeluje kao kolektivni monopol koji krajnjim potrošačima onemogućava cjenovni izbor te da se takvim dogovorom uklanjaju tržišni mehanizmi koji bi inače prisiljavali nakladnike na troškovno efikasnije poslovanje, stvaranje kvalitetnijih i cjenovno prihvatljivijih proizvoda.

'Dogovorom o istoj cijeni sudionici kartela ukidaju međusobno tržišno natjecanje i djeluju protiv javnog interesa, temeljnih načela tržišnog gospodarstva i protiv interesa potrošača', kaže se u priopćenju AZTN-a.

Dodaje se da ovakav dogovor donosi neopravdanu dobit onim nakladnicima čiji su troškovi ispod troškova najneefikasnijeg među njima.

'Ovakvo ponašanje poduzetnika i na ovom specifičnom tržištu medija na kojem na isti način kao što postoji konkurencija u smislu sadržaja mora postojati i konkurencija u cijeni. Jedino na taj način, u smislu pravila zaštite tržišnog natjecanja, potrošač, u ovom slučaju hrvatski čitatelj, ima pravu mogućnost izbora', ističe Agencija u priopćenju.