Podaci Eurostata otkrivaju da su u drugom kvartalu ove godine najviše deportacija migranata iz EU-a obavile Francuska i Njemačka. Hrvatska se zaustavila na brojci od 1330 njih. No da će ih biti još, potvrđuje i činjenica da MUP traži agenciju koja će mu osigurati 'uslugu organizacije prisilnih udaljenja'
Čarter let Helvetic Airwaysa, koji je ovog vikenda u Zagrebu ostavio 20 migranata vraćenih iz Švicarske, uzburkao je duhove na političkoj sceni.
Posebno žestoko reagirali su predsjednički kandidati Marija Selak Raspudić i Miro Bulj. Bulj je tako, između ostaloga, ustvrdio da će 'Hrvatska postati trajni hotspot za migrante koji se nikad neće integrirati', a Selak Raspudić dodala je da je riječ o 'gorućem problemu čije posljedice mogu biti dramatične'.
Iz MUP-a su jučer odbacili tvrdnje o navodno 'tajnim letovima' kojima se prevoze tražitelji azila, ističući da oni ni na koji način nisu tajni, nego ih je unaprijed najavio i odobrio Odjel za dublinski postupak MUP-a. Dodali su da je tijekom ove godine do 30. rujna, sukladno uredbi Dublin III, 'vraćeno ukupno 1157 osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita u Hrvatskoj te da je na jučerašnji dan u Hrvatskoj s različitim statusom prema Dublinskoj uredbi boravilo 678 osoba i taj broj nikada nije prešao tisuću u jednome danu'.
vezane vijesti
Kako su naveli u MUP-u, transferi, odnosno vraćanja u Hrvatsku najvećim brojem obavljena su iz Njemačke, Švicarske, Francuske, Austrije, Belgije i Nizozemske.
Dublinska uredba uvela je u pravni sustav azila Europske unije pravilo da je za razmatranje podnesenih zahtjeva za azil primarno odgovorna ona država članica kroz čije je granice pojedini tražitelj azila prvi put stupio na teritorij Unije, primjenom takozvanog načela prvog ulaska.
Dublinska uredba: Najviše zahtjeva iz Njemačke
Prema podacima Eurostata, prošle godine najveći broj zahtjeva, prema Dublinskoj uredbi, odnosno za prebacivanje migranata u druge zemlje EU-a, podnijele su Njemačka (74.620) i Francuska (48.724). S druge pak strane, najveći broj pristiglih zahtjeva zabilježila je Italija (42.468), a slijede Bugarska (18.145), Austrija (17.476) i Njemačka (15.567). Podaci za Hrvatsku u 2023. godini nisu objavljeni, a oni iz 2022. pokazuju da je broj zahtjeva za prebacivanje bio dvije tisuće, dok je broj zahtjeva za preuzimanje migranata iznosio 11 tisuća.
No to su bili samo zahtjevi. Ono što je realizirano u Njemačkoj je 5049 odlaznih i 4269 dolaznih transfera, a Francuska je prijavila 2739 odlaznih i 1682 dolazna transfera.
Istovremeno, prema posljednjim podacima Eurostata, od 96.115 građana kojima je naređeno da napuste teritorij EU-a između svibnja i kolovoza 2024. to je učinilo njih manje od trećine (25.285).
Među članicama EU-a, Francuska je izdala najveći broj naloga za repatrijaciju (31.195), a slijede je Njemačka (12.885) i Grčka (6555). Hrvatska se u drugom kvartalu zaustavila na 3065, što je nešto manje nego u prvom kvartalu, kada ih je bilo 3505.
Deportacije iz Hrvatske čarter letom
No broj izdanih naloga ne odgovara i broju deportacija. Tako je u drugom tromjesečju 2024. Francuska obavila najviše deportacija migranata u EU (3870), a slijede je Njemačka (3710) i Švedska (3185). Hrvatska se u drugom kvartalu zaustavila na 1330 deportacija.
No da će biti još posebnih avionskih prijevoza, svjedoči i aktualna javna nabava MUP-a te se odnosi na 'uslugu organizacije prisilnih udaljenja'. Riječ je o okvirnom trogodišnjem sporazumu procijenjene nabavne vrijednosti 272 tisuće eura bez PDV-a, a MUP traži agenciju koja će osigurati udaljenje državljana trećih zemalja zračnim, kopnenim i vodenim putem. Iz troškovnika je vidljivo da je u tom periodu planirano šest čarter letova. Istu nabavu MUP je imao i prije tri godine, samo je tada bila procijenjena na 160 tisuća eura bez PDV-a. Riječ je o projektu Siguran povratak, sufinanciranom iz EU-ovih fondova. Tada je predviđeni broj čartera bio - tri.
Alžirci, Marokanci, Gruzijci, Albanci...
Kada se pogleda po nacionalnostima, Alžirci i Marokanci najbrojniji su među onima koji su dobili naredbu da napuste teritorij EU-a u drugom tromjesečju 2024., odnosno njih sedam posto od ukupnog broja, a slijede ih Turci i Sirijci (svaki sa šest posto).
Međutim od onih koji su zapravo napustili EU najviše je Gruzijaca (10 posto), a slijede ih Albanci (8 posto) i Turci (7 posto).
Prema podacima Frontexa, u prvih devet mjeseci ove godine 166.000 ljudi pokušalo je ilegalno ući u EU, što je 42 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine.
Frontexovi podaci otkrivaju i da je broj pokušaja neovlaštenih ulazaka preko istočne kopnene granice EU-a, posebno rute kroz Bjelorusiju prema Poljskoj i Litvi, znatno porastao, a istovremeno je pao na zapadnobalkanskoj ruti. Sličan trend uočen je na ruti središnjeg Sredozemlja, od Libije i Tunisa preko Sicilije i Malte, ali je istovremeno na zapadnoafričkoj ruti preko Atlantika, od Maroka, Senegala i Zapadne Sahare do Kanarskih otoka, udvostručen u usporedbi s istim razdobljem prošle godine.
