PANIKA MEĐU PACIJENTIMA

Dijabetičari digli frku oko poskupljenja inzulina, oglasio se i HZZO, a liječnica tvrdi: Kažnjava se one koji su dobri

03.12.2018 u 15:03

Bionic
Reading

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje nedavno je objavio da kreće u novi postupak utvrđivanja cijena lijekova, a na tu informaciju žustro su reagirali oboljeli od dijabetesa u Hrvatskoj jer bi to moglo dovesti do znatnog povećanja cijena inzulina neophodnog za regulaciju te bolesti, pri čemu razlika pada na teret pacijenata. Pojednostavljeno, inzulini bi zapravo trebali pojeftiniti za HZZO, a poskupiti za pacijente. O posljedicama mogućeg podizanja cijena za tportal govori i dijabetologinja Manja Prašek, ujedno predsjednica Zagrebačkog dijabetičkog društva, koja je cijeli radni vijek posvetila liječenju dijabetičara

Na informaciju kako HZZO provodi postupak Javnog nadmetanja za utvrđivanje cijena lijekova upozorio je portal nainzulinu.com, priloživši tablicu predloženih povećanja cijena lijekova, u ovom slučaju cijena inzulina, neophodnog u liječenju dijabetesa. Na tu informaciju proteklog vikenda žustro su reagirali mnogi oboljeli te se informacija brzo pronijela javnim prostorom.

Poskupljenje i do 40 posto

U Hrvatskoj od dijabetesa boluje više od 300 tisuća ljudi (po nekim projekcijama, riječ je o skoro 500 tisuća ljudi) te je očekivana takva reakcija s obzirom na to da bi neki od inzulina mogli poskupjeti i 40 posto, a razliku bi trebali platiti pacijenti.

Konkretno, HZZO će od farmaceutskih tvrtki tražiti, među ostalim, 25 posto nižu cijenu za inzulin Novoapid penfil, 37 posto jeftiniji inzulin Lantus penfil i čak 40 postotno snižavanje cijene za inzulin Tresiba. Konkretno, potonji inzulin dijabetičari danas doplaćuju 153 kune, a prema novom izračunu, trebali bi ga nadoplaćivati 351,61 kunu u slučaju da boluju od dijabetesa tipa 1, dok bi oboljeli od dijabetesa tipa 2 (koji zahvaća oko 85 posto od ukupnog broja oboljelih) trebali doplaćivati čak 428,70 kuna za kutiju.

Na upit tportala što se točno događa i kamo to vodi, iz HZZO-a su odgovorili da se radi o redovitom postupanju koje HZZO provodi po istom pravilniku od 2013. godine.

'Tijekom postupka HZZO u definirane skupine i podskupine rasporedi lijekove s liste lijekova i, ovisno o tome koji lijek ima pet posto prometa zadnja tri mjeseca, utvrdi se razina cijene lijeka za HZZO. Nakon objave javnog nadmetanja na web stranicama HZZO-a postupak nije konačan, već na njega postoji mogućnost žalbe i na objavljene cijene nositelji odobrenja moraju dostaviti svoje očitovanje', navodi HZZO u odgovoru za tportal.

Pojašnjavaju da nakon dobivenih odluka na uložene žalbe i temeljem dostavljenih očitovanja nositelja odobrenja o prihvaćanju ili neprihvaćanju referentne cijene za pojedini lijek HZZO počinje pripremu cjelovitih lista s cijenama lijekova koji se propisuju na recept: lijekovi se razvrstavaju na osnovnu i dopunsku listu lijekova i kao takve ih tek tada HZZO upućuje Upravnom vijeću HZZO-a na donošenje konačnih odluka o prihvaćanju cijena lijekova. Tada se pripremaju prijedlozi za donošenje odluke o utvrđivanju osnovne liste lijekova i odluke o utvrđivanju dopunske liste lijekova.

Na osnovnoj listi lijekovi referentne ili niže cijene

'Na osnovnu listu lijekova stavit će se lijekovi čija je cijena na razini referentne cijene ili niža, a na dopunsku listu lijekova stavit će se lijekovi čija je razina cijene viša od referentne cijene', kažu u HZZO-u, dodajući da nijedna cijena lijeka ne mora biti nužno 'nepromjenjiva' ako za odstupanje od spomenutog pravilnika postoji neko opravdanje jer se tijekom cijele godine nositeljima odobrenja ostavlja mogućnost da predlože, s detaljnim obrazloženjem, višu cijenu lijeka, a za koju svoju suglasnost mora dati ministar nadležan za zdravstvo.

Postupak javnog nadmetanja za cijene lijekova, na koji stižu mnogobrojni prigovori, tek je započeo, kažu u HZZO-u, a budući da javno nadmetanje obično traje nekoliko mjeseci, od prve odluke do konačnih cijena u listama lijekova, procjenjuju da bi konačne cijene trebale biti definirane krajem veljače iduće godine.

Manja Prašek: Kažnjava se one koji su dobri

Da prokomentira novonastalu situaciju koja je zatekla brojne oboljele od dijabetesa, zatražili smo od liječnice Manje Prašek koja je radni vijek provela liječeći dijabetičare na Sveučilišnoj klinici Vuk Vrhovec, a danas obnaša dužnost predsjednice Zagrebačkog dijabetičkog društva.

'HZZO je ponudio firmama cijene koje će one nažalost vjerojatno odbiti i neće na tako malom tržištu kao što je hrvatsko pristati na to pa će sve pasti na teret pacijenata', kaže doktorica Prašek, pojašnjavajući da potrebe za inzulinskom terapijom osim dijabetičara tipa 1 (koji čine oko sedam posto ukupnog broja dijabetičara u Hrvatskoj) imaju i dijabetičari tipa 2, i to oko 40 posto njih, što je, kaže, velik broj pacijenata.

'Mnogi ljudi su dobro regulirani određenim inzulinom. Ako će ga sad morati doplaćivati, morat će prijeći na onaj koji se manje koristi i koji je sad jeftiniji, što znači da će automatski biti lošije regulirani. Ne samo da danas imamo porast dijabetesa i komplikacija uslijed dijabetesa, nego ćemo ovakvim postupkom smanjiti broj dobro reguliranih pacijenata', kaže doktorica Manja Prašek, dodajući da dijabetičari i bez ovog povećanja iznimno mnogo nadoplaćuju lijekove. Primjera radi, jedan od osnovnih lijekova koji koriste dijabetičari tipa 2 (tablete) stoji više od sto kuna po kutiji.

'Ovakvo poskupljenje vodi tome da se one koji su dobrim lijekom postigli dobru regulaciju dijabetesa kažnjava i sili da koriste stariji lijek. To znači da s liječenjem idemo korak unatrag', kaže liječnica koju je ova najava poskupljenja lijekova prilično uznemirila te je najavila da će uskoro ispred Zagrebačkog dijabetičkog društva tražiti očitovanja HZZO-a, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Ministarstva zdravstva i političkih stranaka o tome koje korake planiraju poduzeti da se zaustavi, kako nam je navela u telefonskom razgovoru, sve veći broj oboljelih od dijabetesa, sve više oboljelih s komplikacijama bolesti te kako namjeravaju zaustaviti te trendove s obzirom na to da čak 82 posto sredstava namijenjenih liječenju dijabetičara odlazi na sanaciju komplikacija, a vrlo malo na prevenciju. 'Anketa koja je provedena među petstotinjak dijabetičara u Hrvatskoj pokazala je da jedan od tri ispitanika nije dobio nikakvu edukaciju o bolesti, a da je 62 posto oboljelih obavilo samo jedan ili niti jedan kontrolni pregled vezan uz bolest u zadnjih godinu dana', navodi nam doktorica Prašek.