Direktor Instituta za biokemiju na Goetheovu Sveučilištu u Frankfurtu Ivan Đikić u intervjuu za Slobodnu Dalmaciju govorio je o koronavirusu i cjepivu
Na pitanje hoće li cjepivo uskoro biti isporučeno Hrvatskoj, znanstvenik Ivan Đikić, direktor Instituta za biokemiju na Goetheovu Sveučilištu u Frankfurtu, u intervjuu za Slobodnu Dalmaciju rekao je da proizvodnja cijepiva može potrajati dva do tri mjeseca.
'Cjepiva protiv korone zapravo već ima i to u kliničkim ispitivanjima su čak 23 pa su dobre vijesti da imamo različite vrste cjepiva. Znanstvenici većinom rade na jednom antigenu, ali na različitim dijelovima tog antigena tako da se očekuje da ćemo najvjerojatnije imati tri, šest ili više cjepiva koja će se moći koristiti i na taj način će se osigurati da cjepivo bude djelotvornije u različitim populacijama. Istina, dovoljno je jedno cjepivo, ali ako to jedno ne djeluje, onda se može cijepiti s drugim cjepivom. Realno, cjepivo bi se na tržištu moglo naći početkom sljedeće godine, ali prvo je potrebno napraviti sva ta testiranja koja moraju biti neštetna jer cjepivo prvo mora biti neštetno, a tek onda djelotvorno', rekao je Đikić.
vezane vijesti
On sam, dodao je, ne radi na cjepivu, nego na alternativi cjepiva, na lijekovima.
'Moramo biti svjesni da cjepivo možda i neće biti tako efikasno da će nas moći zaštititi od koronavirusa. Da bismo napravili drugu liniju obrane, istražujemo na koji način možemo stvoriti lijekove koji će biti specifični za koronavirus 2. Zadnje smo otkrili virusne enzime koji su slabe točke virusa jer kad ih blokirate, virus se više ne može dijeliti i na taj način možemo u budućnosti stvoriti lijek koji će biti specifičan u borbi protiv koronavirusa. To nije važno samo sada ili za budućnost, već će biti važno i za stvaranje mogućih lijekova koji će biti prilagođeni koronavirusu 3 koji će se najvjerojatnije i pojaviti jer se koronavirusi pojavljuju u razmacima od pet do 10 godina', pojasnio je.
Lijekovi će se, rekao je, u obliku tableta davati ljudima koji su se zarazili.
'Mi bismo pokušali napraviti nešto kao klasični lijek koji se može davati u ranijim fazama zaraze i najvjerojatnije će se davati bolesnicima koji leže u bolnici, naravno da im se smanje simptomi i da se virus dalje ne širi i na taj način imate pravu borbu protiv virusa. Za primjer bih naveo AIDS za koji su se mnogi trudili napraviti cjepiva što je trajalo 20 godina i nisu uspjeli. Međutim, napravili su lijekove koji su ciljano djelovali na enzime AIDS-a i sada kombinacijom tih lijekova imate apsolutnu kontrolu nad AIDS-om. Drugi primjer je hepatitis C za koji nisu pomogla cjepiva nego lijekovi koji su se davali protiv enzima tog specifičnog virusa i to opet u kombinaciji. Ja predviđam da ćemo iza koronavirusa, uz veliki entuzijazam znanstvenika, stvarno napraviti dobre lijekove pa makar to bilo i unutar dvije godine, a takvi lijekovi će biti vrijedni za budućnost', rekao je Đikić za Slobodnu Dalmaciju.
O ruskom cjepivu
Đikić se danas osvrnuo i na najavljeno rusko cjepivo protiv COVID-19, zvano 'Sputnik V' za inozemna tržišta, što je referenca na prvi svjetski satelit i što Moskva vidi kao svoj uspjeh jer je prva zemlja koja je odobrila cjepivo, a koji je naišao na niz kritika.
'Problem je da Rusija ne koopoerira s WHO, ne dijeli sve podatke o ovim kliničkim isptivanjima. Tako da znanstvenici širom svijeta moraju biti oprezni, moraju biti kritični. Dok god ne možemo vidjeti sve podatke, ne možemo dati ni ozbiljno mišljenje da li je to cjepivo neštetno ili djelotvorno i koliko je dugotrajno', rekao je Đikić, javlja Dnevnik.hr.
