Znanstvenik Ivan Đikić obratio se premijeru Andreju Plenkoviću otvorenim pismom u kojem izražava zabrinutost zbog zadržavanja netransparentne prakse u radu Znanstvenog savjeta Vlade RH, toleriranja neprovjerenih i na znanstvenim podacima neutemeljenih informacija o Covidu, a posebice zbog utjecaja privatnih koji nadilaze javni interes
Đikić u pismu podsjeća da Vlada RH nije donijela etički kodeks za rad Znanstvenog savjeta Vlade RH od ožujka 2020., kako se na to obvezao u prosincu prošle godine ministar zdravstva Vili Beroš. Dodaje kako je zadnja sjednica Savjeta 10. veljače ponovo bila održana iza zatvorenih vrata.
'Vlada RH obavezna je osigurati transparentnost i etičnost u radu Znanstvenog savjeta! Nastavkom ovakve prakse, Vlada RH urušava demokratske standarde i gubi povjerenje građana u borbi protiv Covida', navodi Đikić. Istaknuo je da privatni interesi prilagođavaju znanstvene podatke svojim ciljevima i tu dodano apostrofirao studiju Gordana Lauca i Dragana Primorca.
vezane vijesti
'Na posljednjoj sjednici Znanstvenog savjeta Gordan Lauc i Dragan Primorac najavili su svoju privatnu studiju koja pokazuje da je COVID preboljelo oko 40 posto populacije u Republici Hrvatskoj. Nakon kritika iznesenih od strane brojnih stručnjaka oni su u novijem medijskom priopćenju iznijeli podatak da oko 26 posto građana Zagreba ima protutijela na COVID. Epidemiolog Branko Kolarić, član Znanstvenog savjeta, predviđa da je prokuženost u Zagrebu znatno manja i iznosi između 10-20 posto.
Uopće ne dvojim da Primorac i Lauc imaju pravo, u privatnom angažmanu i uz plaćanje privatnih firmi, provoditi testiranje njihovih high-tech i low-tech radnika (kako oni sami nazivaju populaciju koju su testirali) i na tome zarađivati ili koristiti podatke za svoje privatne poslove. No te privatne studije ne predstavljaju reprezentativni uzorak populacije i, po riječima oba autora, njihovi su rezultati još uvijek preliminarni. A kako te studije nisu prošle znanstvenu recenziju, ni u kojem slučaju ne bi smjele predstavljati izvor informiranja Vlade RH, niti šire javnosti, o stupnju prokuženosti građana u Republici Hrvatskoj', smatra Đikić.
Dodao je da HZJZ može provesti kvalitetne znanstvene studije na reprezentativnom uzorku cijele Republike Hrvatske, i to zasnovane na ispravnoj statističkoj analizi, tj. znanstveno utemeljenoj metodologiji.
'Nemoguće je ne pitati se zašto Vlada Republike Hrvatske dopušta da se interesi privatnika nadrede valjanosti znanstvenih podataka i mišljenju većine međunarodnih stručnjaka u Znanstvenom savjetu', upitao se Đikić.
Podsjetio je da Vlada upravo zbog sličnih kvaziznanstvenih pretpostavki, postulata i procjena, kojima je zajednički nazivnik bila ideja umanjivanja opasnosti od zaraze Covid ujesen, kasnila s donošenjem pravilnih mjera.
'Zbog tog kašnjenja, unutar tri mjeseca, umrlo je preko 4500 ljudi u Republici Hrvatskoj. Od donošenja mjera do danas ti su brojevi u stalnom padu, što potvrđuje neophodnost utemeljenih procjena i pravovremenog djelovanja', naveo je Đikić.
Zato je, smatra, 'neophodno imati točne znanstvene podatke koje treba dati HZJZ-u, a koji su zasnovani na interesu građana, ne na privatnim interesima pojedinaca i njihovom privilegiranom statusu u borbi protiv bolesti Covid-19'.
Na kraju se založio za uspostavljanje referalnog centra za oboljele od postcovid sindroma u KB-u Dubrava, u kojemu bi se prikupljali svi relevantni stručni podaci i osigurao najbolji tretman oboljelima.
