Delta-soj se sve više širi Europom pa i u zemljama koje imaju veliki broj cijepljenih - poput Velike Britanije i Nizozemske. Neki znanstvenici smatraju da već imamo četvrti val. Đikić je naglasio da sva cjepiva štite protiv smrtnosti u sličnom postotku, odnosno preko 95 pa i 100 posto, što su pokazale različite studije.

'Razlika postoji u načinu primjene, brzini davanja, zaštiti od prijenosa zaraze i prihvaćanju virusa iako ste cijepljeni. Kod AstraZenece i J&J je bilo između 50 i maksimalno 74 posto. Glasnička RNK cjepiva, Pfizer, Moderna su imali 94-95 posto i to je dosta velika razlika u fazi kada želimo zaštititi populaciju. Sva cjepiva imaju zaštitnu djelotvornost. Ljudi imaju pravo izbora, pogotovo kod žena ili mladih', pojasnio je.

Na tržištu sada postoje i nova cjepiva poput onog od Novavaxa, koji je od purificiranog proteina, te cjepivo od Sinopharma.

Đikić je rekao kako svaki virus može izazvati tešku kliničku sliku. 'Uzrokuju brzu, ali nevidljivu upalnu reakciju. Nakon toga dolazi do tzv. citokinskog šoka i tada više nije bitno koji virus imate u tijelu, vaše tijelo reagira na oluju u organizmu i tada može doći do teškog oštećenja pluća i smrtnosti. Za delta i alfa varijantu poznato je da ne uzrokuju same po sebi teže simptome, ali kod njih je važno da čovjek može primiti puno veću dozu titar virusa u jedno trenutku. Kada imate u tijelu više virusa, on uzrokuje bržu i veću reakciju', kaže.

Generalne smjernice su da je neophodno primiti dvije doze cjepiva jer one štite 90-100 posto. 'Ako smo cijepljeni s jednom dozom zaštita je između 30-40 posto i to je ogromna razlika. Treba motivirati sve koji su cijepljeni jednom dozom da se potpuno zaštite. Osobe koje su preboljele bolest, a nisu nikad registrirane, su sada u dilemi. Te osobe imaju izbor, mogu u trenutku uzeti samo jednu dozu jer je to preporučeno. Na taj način imunološki odgovor je dosta visok, kao da ste dva puta cijepljeni. Moja preporuka je da se cijepi prvom dozom, pričeka i onda vidi koliki je titar i tek onda se na jesen ili zimu razmatra druga doza', rekao je Đikić.

Koliko traje zaštita?

Mnoge zanima koliko traje zaštita nakon cijepljenja. 'Zaštita traje između šest do osam mjeseci, u manjem broju kod 10 posto ljudi to je između šest do dva ili tri mjeseca, a u ovih drugih 5-10 posto imate nekoliko godina pa čak i do kraja života zbog toga što u našem organizmu budu sačuvane te memorijske stanice koje se mogu aktivirati i nakon pet godina i stvoriti ista vrsta protutijela na isti antigen', pojašnjava.

Upitan treba li primiti treću dozu cjepiva, Đikić je objasnio da o tome struka tek treba odlučiti. 'Ne vidi se opasnost za sada, ali smatra se da odobravanje boosting doza nije opravdano. Vjerujem da će se pričekati do jesen, napraviti testova i onda će struka donijeti pravorijek. Ako se odobri, vjerujem da će boosting doze biti ono što će nam pomoći, pogotovo u rizičnim populacijama. Moramo biti svjesni da u najrizičnijoj populaciji, osobama od 70 i 80 godina, još uvijek u zemljama, čak i u Hrvatskoj, nije cijepljeno dovoljno ljudi. Govorimo o 60-70 posto, trebamo se fokusirati na te ljude da bi ih zaštitili', poručio je naš znanstvenik.

Đikić je opisao i kakvo je trenutno stanje u Njemačkoj, u kojoj živi i radi. 'S jedne strane Njemačka može biti ponosna na to koliko je zaštićeno života, gospodarstvo napreduje i ne postoji ogromni gubitak, broj umrlih na 100.000 stanovnika je mali s obzirom na druge zemlje, ali istina jest da su ljudi umorni zbog mjera zatvaranja i nemogućnosti kretanja. Rekao bih da su voljni da odemo u drugu fazu, faza ponašanja da znamo kako kontrolirati virus, a u isto vrijeme da možemo imati normalniji virus. Do kraja godine u Njemačkoj će se dosta testirati, znat ćemo gdje su virusi, bit će blaže mjere, cilj je do kraja ljeta cijepiti preko 70 posto ljudi. Njemačka će biti u stabilnom stanju u kojem možemo kontrolirati virus i živjeti normalnije', rekao je.

Poruka Hrvatskoj

Na kraju gostovanja Đikić je poslao poruku Hrvatskoj. 'Za Hrvatsku je važno da većina građana i dalje bude odgovorna i oprezna, da se ne ulazi u određeni rizik, a to je puštanje turista koji nisu cijepljeni i testirani, da imamo distancu, da se ne okupljamo u velikom broju u zatvorenim prostorima... Druga stvar, treba povećati postotak cijepljenih, treba raditi na specifičnim grupama. Kampanja za cijepljenje je dosta bila slaba, uniformna, bez entuzijazma. Vjerujem da se to može poboljšati. Treba raditi kontinuirano - znanstvenici, javni djelatnici, sportaši i umjetnici trebaju biti primjer građanima i objasniti zašto je neophodno zaštititi sebe i društvo te gospodarstvo', zaključio je Đikić za HTV.