Ivan Đikić je u razgovoru za N1 Televiziju rekao da su građani Hrvatske trenutno najpogođeniji u EU, jer su uz pandemiju covida-19, pogođeni u 2020. godini i dvama strašnim potresima.

Rekao je da mu nije jasno zašto je manje testiranja, te je objasnio što nije u redu sa statistikama epidemije u Hrvatskoj:

'Kod novozaraženih je još uvijek nejasno zašto se antigeni testovi ne potvrđuju PCR testovima tako da i ti pozitivni ljudi uđu u našu statistiku. Još manje je jasno zašto ljudi koji su umrli u staračkim domovima, a bili su pozitivni na koronavirus, nisu ubrojeni u ukupni broj umrlih od koronakrize u Hrvatskoj.'

Đikić je rekao i o kojem broju se radi onih koji nisu ušli u statistiku umrlih od covida-19, a on smatra da su trebali:

'Radi se, prema sadašnjim informacijama, o preko 400 ljudi koji su umrli ili u domovima za starije ili u privatnom smještaju, znači ne u bolnicama.'

'Ako ne pribrajamo te ljude, mi ne znamo da nam je u domovima veliki broj smrtnosti i ne djelujemo preventivno', rekao je.

Rekao je i to da smatra, nakon što se u Hrvatskoj cijepilo 13.000 ljudi, uz 16 nuspojava i niti jednu jedinu ozbiljnu, do kada bismo mogli računati na procijepljenost od 60 posto i imuniteta krda:

'Siguran sam da ćemo polovicom godine imati procijepljenost od 60 posto u Hrvatskoj.'

'Nemamo dovoljno cjepiva niti u EU niti u Hrvatskoj da bismo u kratkom vremenu cijepili stanovništvo', rekao je, 'ali s novim cjepivima svijet gravitira prema tome da ćemo od drugog do šestog mjeseca imati dovoljno cjepiva.'

'Ako bi to trajalo predugo, virus bi mogao možda početi stvarati otporne varijante i tako bježati cjepivu', pojasnio je što je na kocki.

Rekao je da svakako do ožujka i travnja Hrvatska neće imati drugog načina za braniti se od virusa osim maski, držanja razmaka, higijene i drugih mjera. Za potrese je rekao da nose određeni rizik, ali ipak:

'U ovom trenutku što se tiče covid krize, ne vjerujem da će (potresi) imati značajno negativan učinak. Zbog tih tragičnih trenutaka (od potresa) ljudi su uglavnom bili vani, na otvorenom, i ono što smo mogli vidjeti preko medija, veliki dio ljudi se držao mjera, barem što se tiče nošenja maski. U najopasnijem položaju su oni ljudi koji su u kolektivnom smještaju zbog situacije momentalno. Njima treba posvetiti posebnu pažnju. Trebali bi biti uključeni svakodnevni antigenski testovi koji su jeftini, koji mogu biti brzo gotovi i kojima se može spriječiti širenje virusa.'

Prema dosadašnjim istraživanjima u Hrvatskoj nema 'engleskog' soja virusa

No tu dolazi do problema:

'Brojevi koje imamo u Hrvatskoj su nepotpuni, toga su svjesni u Stožeru i današnja izjava voditelja Stožera Davora Božinovića pokazuje vam zabrinutost Stožera i onoga što se događa u pozadini. Najavljuje se i taj mogući treći val sredinom siječnja. To je posljedica ne samo Božića i Nove godine, nego i ovih tragičnih trenutkaa u Hrvatskoj zbog potresa.'

'Moramo biti izrazito oprezni. pozivam Stožer da se ne smanjuju nikakve mjere. Moramo pričekati najmanje do 15. ili 20. siječnja da vidimo da li onaj trend smanjivanje zaraženih i manji pad hospitalizacije ljudi da li se to održava u Hrvatskoj i možemo li planirati veljaču', kazao je Đikić.

Upozorio je na fenoment koji se pojavio u ostatku Europe kad se stanovništvo znalo malo opustiti nakon mjera i popuštanja epidemije, pa se virus opet vraćao. A onda su krenuli novi sojevi.

'Radi se o nekoliko sojeva. Čak i u Velikoj Britaniji imate južnolondonski ili južnoengleski, imate velški soj, imate soj iz Južnoafričke republike, imate škotski soj. Upravo taj soj koji se pojavio u Škotskoj danas je pronađen u dijelu Hrvatske na temelju sekvencioniranja kolega iz Hrvatske', kazao je Đikić i dodao da je riječ o soju koji se također širi brže od originalnog virusa:

'Radi se o jednoj podmutaciji S-proteina koji je važan za ulazak u ljudsku stanicu. Taj protein je poput vrata koja se otvaraju da bi virus ušao unutra. Pojavila se mutacija koja omogućava lakši ulazak. Na svu sreću zasad nijedna od tih mutacija ne izaziva teži patolološki efekt.'

'Dok god nam traje procjepljivanje, moramo biti krajnje oprezni dok ne zaštitimo što veći dio populacije', kazao je, kako bi se izbjeglo često mutiranje virusa zbog puno zaraženih, a time i visok rizik nastanka zbilja ozbiljne nove mutacije.