SPLIT - Odluka Ustavnog suda o obvezujućoj propisanoj formi koju mora imati nalog da bi bio zakonit, dovela je u pitanje i optužnicu USKOK-a protiv 18 osoba uhićenih u akciji Rašo koje su dilanjem heroina i kokaina zaradile oko milijun kuna, piše Slobodna Dalmacija

U prigovoru na optužnicu navodi se da je glavni dio dokazne materije sadržan u snimljenom materijalu za koji je izdan najmanje jedan nalog koji nije ispisan onako kako to propisuje ZKP. U navedenom predmetu prvooptuženi je Tonči Barišić (30) iz Solina koji je nabavljao heroin, dok je Ivan Bašić (50) iz Zagreba nabavljao kokain.

Heroin je Barišić prodavao Damiru Rašidagiću (27) koji je s Ivicom Zulinom (29) iz Trogira i Darkom Šodom (25) iz Splita organizirao preprodaju na ulicama Splita i otoka Korčule. Ostalih 14 optuženih su sitni dileri koji su radili za njih. Nad njima su se od ožujka do uhićenja početkom kolovoza prošle godine provodile tajne mjere na zahtjev USKOK-a koji je podignuo optužnicu krajem siječnja ove godine.

Optužni akt se, između ostalog, u obrazloženju poziva i na snimke koje su napravljene po nalogu za tajne mjere nad Rašidagićem koji je preuzeo korčulansko narkotržište nakon uhićenja Jakše Cvitanovića Cvika. Navedeni nalog, izgleda, ne sadrži valjano obrazloženje osnova sumnje zbog kojih je izdan ni ocjenu da je upravo tajno snimanje jedini način prikupljanja dokaza.

U nalogu stoji samo da postoji osnovana sumnja, bez ikakvog navođenja rezultata policijskih mjera iz kojih bi navedena osnovana sumnja proizašla. Nalog ne sadrži ni objašnjenje zašto se dokazi ne mogu prikupiti na drugi način. Dileri često obavljaju primopredaje na različitim punktovima, koristeći se raznim automobilima i motociklima te brojnim kuririma, te je nemoguće vršiti fizički nadzor 24 sata kretanja svih sudionika mreže preprodavača.

Zbog navedenih okolnosti, upravo su tajna snimanja jedini način nadzora. Nalog to ne navodi. Na takav način je bio napisan i nalog istražnog suca Stanka Grbavca za koji je Ustavni sud ocijenio da je nelegalan i neustavan. Tada se radilo o tajnim mjerama nad poreznim inspektorom koji je primio pet tisuća kuna mita.

Ipak, materijal snimljen na taj način nije nikada izdvojen kao nelegalan jer se tijekom kaznenog postupka nije ukazalo na nedostatnost naloga za tajne mjere te Ustavni sud smatra da je sada prekasno za reakciju. Prema njegovu mišljenju, trebalo se reagirati već tijekom istrage, u prigovoru na optužnicu ili na glavnoj raspravi.

U slučaju Barišića i kompanjona branitelji se na nelegalnost naloga pozivaju u prigovoru na optužnicu. Ako Izvanraspravno vijeće njihov prigovor ne usvoji i spis krene na suđenje, reagirat će vjerojatno na glavnoj raspravi ili u žalbi na prvostupanjsku presudu. Tada će odluka o možebitnom izdvajanju dokaza ostati na Vrhovnom sudu, a ako oni prihvate stajalište Ustavnog suda, srušit će se temelji ne samo u tom postupku, već i u nizu ostalih.

Primjerice, za isti slučaj direktno je vezan i predmet Ivana i Ante Kutleše iz Vinjana Gornjih, uhićenih s drogom nakon što su otkriveni tijekom tajnih mjera nadzora povezanih s Barišićem. Sporne snimke napravljene na osnovi nelegalnog naloga javljaju se i u slučaju Joška Mijačike, Gorana Ibrića i ostalih koji su optuženi za dilanje metamfetamina flesh.

Neki od odvjetnika već najavljuju i slične zahtjeve u spisima na Županijskom sudu u Šibeniku, gdje je delegiran niz spisa sa splitskog suda. Nalog za tajne mjere daje se na zahtjev policije ili USKOK-a, a na istražnom sucu je da ga odobri ili odbaci ako smatra da mu nije dano dovoljno dokaza za neophodnost tajnih mjera.

Na Županijskom sudu u Splitu su do početka 2008. godine za USKOK-ove predmete, a time i tajne naloge, bili zaduženi suci Stanko Grbavac, Davor Svalina i Mlađan Prvan. Na suca Grbavca otpada tako vjerojatno trećina izdanih naloga za provođenje tajnih mjera u tom razdoblju.