Posjetivši prošle godine Tursku, Bakir Izetbegović ponovio je svoju tezu kako je na samrtnoj postelji njegov otac Alija ostavio BiH u amanet turskom predsjedniku koji ga je 2003. posjetio u bolnici.

'Kazao mu je Alija, svjestan da je BiH još uvijek između sila jačih od nje: ‘Ostavljam ti amanet da se brineš o BiH, da ne zaboraviš BiH'. I naš Tayyip doista nosi taj amanet. Ova država, Turska, pomaže BiH u svemu onome što joj treba. Nesebično je pomaže na njezinu europskom putu, članstvu u NATO-u koji će nam osigurati stabilnost i sigurnost u BiH, u ekonomskom oporavku, izgradnji infrastrukture, izgradnji boljih odnosa (s onima) s kojima smo ratovali prije 20 godina jer nama na Balkanu valja živjeti sa Srbima i Hrvatima i Turska je toga svjesna. Ona nam pomaže izgraditi nanovo te odnose', izjavio je tom prilikom Izetbegović.

Da je Alija Izetbegović povjerio BiH u amanet Erdoganu, njegov sin je izjavio i u povodu nedavne obljetnice očeve smrti, čime je izazvao brojne negativne reakcije i osude. Bakir Izetbegović sve je te komentare odbacio kao zlonamjerne, no prošlotjedni iznenadni Erdoganov posjet Sarajevu, dok je u Turskoj u tijeku predizborno vrijeme, sve više potvrđuje jake poveznice Izetbegovićevih s turskim predsjednikom, kojega kritičari nazivaju novim turskim sultanom.

Štoviše, bračni par Izetbegović bio je počasni gost na vjenčanju Erdoganove kćeri Sumeyye koja se pretprošle godine udala za Selcuka Bayraktara, sina turskog biznismena Ozdemira Bayraktara.

Bakir Izetbegović rođen je 1956. u Sarajevu, u kojem je završio osnovnu i srednju školu te Arhitektonski fakultet, na kojem je diplomirao 1981. godine. Nakon diplome zapošljava se u sarajevskoj konzultantskoj tvrtki Konsalting, u kojoj je radio do 1991., odnosno do ulaska u politiku kao član SDA, koji je godinu ranije osnovao njegov otac Alija.

Usporedno sa zadacima u stranci, Bakir Izetbegović sve do rata radi kao ravnatelj Zavoda za izgradnju Sarajevske županije. Početkom rata 1992. postaje očev osobni tajnik, a tijekom samog rata u opkoljenom Sarajevu aktivno sudjeluje u obrani te izgradnji sarajevskog Tunela spasa, koji je za mnoge bio izlaz iz okruženoga grada.

Kako i doliči političkoj eliti na ovim prostorima, Bakir Izetbegović nakon rata nastavlja raditi u Konsaltingu, ali postaje i član upravnog obora nogometnog kluba Sarajevo te košarkaškog kluba Bosna. Uz sportske dužnosti, član je Upravnog odbora muslimanskog humanitarnog društva Merhamet te član Sabora Islamske zajednice BiH.

Uvijek pri vrhu očeve stranke

Na općim izborima 2000. bio je kandidat za zastupnika u Skupštini Sarajevske županije te je izabran sa 6729 glasova i u nju ulazi kao predsjedatelj Kluba zastupnika SDA. Iduće godine izabran je za člana Glavnog odbora i Predsjedništva SDA, a na općim izborima održanim te godine bio je kandidat za zastupnika u Zastupničkom domu Predsjedništva Federacije BiH.

U rujnu 2003. imenovan je potpredsjednikom SDA, a nakon što mu u listopadu umire otac, na čelo stranke dolazi Sulejman Tihić.

>>> Čelnik Bošnjaka opleo po Hrvatskoj i Srbiji: Oni su bili agresori!

Od srpnja 2005. bio je konzultant u izgradnji BBI centra u Sarajevu, gdje je ostao do srpnja 2006. Te godine prestao je biti član Glavnog odbora i Predsjedništva stranke. Na općim izborima 2006. bio je kandidat za zastupnika u Zastupničkom domu, u koji ulazi s osvojenih 23.505 glasova te postaje predsjedatelj Kluba zastupnika SDA, kao i predsjedatelj izaslanstva BiH u Vijeću Europe.

Tihić se, kao čelnik stranke, ogradio od ekstremizma odbacivši zahtjeve za ukidanjem Republike Srpske, u čemu je uživao i Izetbegovićevu podršku. U ožujku 2008. Tihić ulazi u tzv. Prudski proces s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem i predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom, u sklopu kojeg su raspravljane ustavne promjene i federalizacija Bosne i Hercegovine.

'Odlazim ako me ne izaberete'

Kako je Tihić kritiziran od skupine članova SDA i optužen da je dao previše ustupaka u vrijeme pregovora, skupina nezadovoljnika njegovim vođenjem stranke je porasla, a Izetbegović je najavio kako će mu se suprotstaviti na izborima za predsjednika stranke na Petom kongresu SDA, pri čemu je imao snažnu podršku tvrdolinijaša iz SDA. No kako je javno podržavao Tihićev angažman u Prudskom procesu, iako je bilo jasno da se od njega ograđuje, unio je zbunjenost unutar članstva stranke.

Pred kongres Izetbegović i Adnan Terzić izjavili su da će napustiti stranku ako ne budu izabrani za predsjednika. Peti kongres održan je u Sarajevu krajem svibnja 2009. te su tijekom njega izbile velike tenzije i žestoka rasprava između 767 izaslanika. Unatoč kritikama, Tihić je dobio 425 glasova i ponovno je bio izabran za predsjednika, dok je Izetbegović bio drugi, a Terzić, s najmanje glasova, treći. Tihićevu pobjedu pozdravila je i međunarodna zajednica, strahujući da bi pobjeda Izetbegovićeve tvrdolinijaške struje mogla opstruirati napredak oko ustavnih reformi.

Na općim izborima održanim iduće godine Bakir Izetbegović bio je kandidat SDA za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH i te izbore dobiva glatko, za razliku od unutarstranačkih izbora, gdje ponovno pobjeđuje Tihić, a sin osnivača dobiva funkciju njegovog zamjenika.

Zbog svojih veza Bakir Izetbegović se bavi obnovom razrušenog Sarajeva i Mostara, a organizirao je i značajno pomogao izgradnju čak sedam sarajevskih džamija koje su obnovljene donacijama iz arapskih zemalja.

Sporni Audi A8

Veze s poslovnim svijetom donose i sumnje za korupciju pa se protiv Bakira Izetbegovića podižu prosvjedi u kojima se traži njegova ostavka. Prosvjednicima, naime, nije bilo jasno kako se sin bivšeg predsjednika vozika u službenom Audiju A8 koji je plaćen 120.000 švicarskih franaka.

U samoj prijestolnici moglo se čuti kako predsjednikov sin kao arhitekt 'drma' građevinskom branšom, ali i kako je povezan s organiziranim kriminalom. U jednom od izvješća UN-a o nestalom novcu za pomoć BiH, navodno milijardi dolara, upravo se mlađi Izetbegović tereti za korupciju jer se sumnja kako je kao šef Odjela za urbanizaciju i razvoj grada poslove izgradnje davao svojim prijateljima u zamjenu za novac.

'Sve to su obične laži', više je puta ponovio Izetbegović junior.

>>> U BiH hit videoigra u kojoj Izetbegović 'El Bake' luta zemljom i skuplja novac

Liječnica sa specijalizacijom iz Zagreba

Sarajlije se prosvjedovali i protiv Izetbegovićeve supruge Sebije koja je kao liječnica, uz političku pomoć i jako zaleđe, vrlo brzo napredovala postavši generalnom ravnateljicom Kliničkog centra Sveučilišta u Sarajevu.

Sebija Izetbegović rođena je 1960. godine u Golubovcima, četvrti nedaleko od aerodroma u crnogorskoj prijestolnici. Osnovnu i srednju školu završava u Sarajevu te diplomira na Medicinskom fakultetu. Od 1989. do 1990. radi kao liječnica pripravnica na Klinici za plastičnu i rekonstruktivnu kirurgiju pri Sveučilišnom kliničkom centru, dok se početkom rata seli u Zagreb te na Svetom Duhu nastavlja specijalizaciju.

Povratkom u Sarajevo radi kao asistentica na Medicinskom fakultetu, a 2014. dobiva zvanje redovnog profesora ginekologije na istom fakultetu. Pored toga, imenovana je u Upravni odbor Opće bolnice dr. Abdulah Nakaš, a vrlo brzo postaje ravnateljicom iste ustanove zamijenivši Bakira Nakaša, koji je na toj funkciji bio 20 godina.

Njezin izbor izazvao je negodovanje dijela javnosti pa čak 10.000 Sarajlija izlazi na ulice kako bi podržali ostanak bivšeg ravnatelja. Prosvjednici su, naime, bili uvjereni kako je njezino imenovanje povezano s politikom te kako je na poziciju došla upravo zahvaljujući suprugovoj političkoj poziciji i moći.

>>> Otkazano emitiranje intervjua sa suprugom Bakira Izetbegovića

Supruga člana Predsjedništva nedugo nakon prosvjeda ponovno dolazi na naslovnice zato što je dio bolnice iznajmila privatnoj zdravstvenoj ustanovi, što je bio presedan jer dotad niti jedna javna ustanova nije iznajmila vlastiti prostor privatnoj ustanovi koja se bavi istom djelatnošću. Velik dio liječnika zatim prelazi u privatnu kliniku, a javna ustanova ostaje bez stručnog kadra.

Nedugo nakon toga privatna klinika preuzima odjel patohistologije, a Sebija Izetbegović potpisuje vrijedan ugovor s privatnom klinikom, prema kojom bi državna bolnica ubuduće koristila usluge privatne klinike.

U siječnju 2016. Sebija Izetbegović imenovana je generalnom ravnateljicom Kliničkog centra Sveučilišta u Sarajevu kao jedini kandidat. Potom počinju mjere štednje, točnije otpuštanja, za koje ravnateljica tvrdi da se radilo o samovoljnim otkazima. Tada je pokušala pripojiti Opću bolnicu dr. Abdulah Nakaš, ali su se pobunili liječnici i ostalo osoblje.

Sebija Izetbegović i nadalje ostaje na svojoj funkciji, a pored toga biva imenovana članicom Vijeća za znanost i umjetnost sarajevskog Sveučilišta, zbog čega SDP BiH traži njezino razrješenje. Prijedlog je odbijen jer nije dobio dovoljan broj glasova u Predstavničkom domu Parlamenta BiH. Protiv njezine smjene bili su zastupnici SDA i HDZ-a tvrdeći kako je upravo ona stala na kraj posvemašnjoj korupciji u zdravstvu.

Prije dvije godine u javnosti se pojavio snimak na kojem Sebija Izetbegović u svojstvu ravnateljice bolnice eprijeti svojem podređenom te mu ponavlja da više nikad ne spominje njezino ime, a u tom razdoblju nekoliko je zaposlenika ekspresno dobilo otkaz.

O privatnom životu moćnog para zna se jako malo, tek kako imaju kćer Jasminu koja je nakon završene Likovne akademije u Sarajevu nastavila školovanje u Amsterdamu, a danas je vlasnica i direktorica marketinške agencije Fabcat.