JOVANOVIĆEVA NAJAVA

Do 2015. potpuno novi sustav od vrtića do doktorskih studija

17.04.2013 u 16:00

Bionic
Reading

Hrvatski sabor nastavio je zasjedanje prvim čitanjem izmjena i dopuna Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koje je, pred saborskim zastupnicima, branio ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović. Tom prilikom najavio je predstavljanje Strategije razvoja, odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije do ljeta, a do kraja mandata aktualne vlade i potpuno novi sustav od predškolskog odgoja do doktorskih studija

Predstavljajući zakonske izmjene ministar Željko Jovanović konstatirao je kako je sustav znanosti i visokog obrazovanja 'nedovoljno financiran, neracionalno organiziran, neprilagođen društvenim potrebama, slabo reguliran, loše upravljan te nedovoljno produktivan, kompetitivan, inovativan i poticajan'.

'Sustav je uzdrman korupcijom, nepravilnostima, neetičnim ponašanjima nekih njegovih dionika koji rijetko snose posljedice, a to je u očima javnosti narušilo ugled i vjerodostojnost tog sustava i svih njegovih dionika', kritizirao je Jovanović.

Kako bi se stvari promijenile, smatra da je potrebno izmijeniti postojeću zakonsku regulativu u cilju rješavanja gorućih problema, ali i početi raditi na potpuno novoj Strategiji razvoja odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije. Taj bi dokument trebao biti gotov do ulaska Hrvatske u EU, odnosno do ljeta, nakon čega bi se, prema Jovanoviću, iz te strategije trebalo graditi čitav niz novih dokumenata, akcijskih planova i zakona. Obećao je do kraja mandata ove vlade potpuno novi sustav od predškolskog odgoja do doktorskih studija.

Iznio je i brojne zanimljive brojke, pa naveo kako je udio hrvatskog BDP-a od 0,75 posto namijenjenog aktivnostima za istraživanje i razvoj daleko niži od prosjeka zemalja članica EU-a koji trenutačno iznosi 2,03 posto. Upozorio je i kako, suprotno europskim trendovima, najviše sredstava za tu namjenu u Hrvatskoj dolazi iz državnog proračuna, dok je u EU-u to velikim dijelom ulaganje iz privatnog sektora.

Podsjetio je i kako Hrvatska ima 10 sveučilišta, 15 veleučilišta i 30 visokih škola, no i 'jedan paradoksalan skok' kojim je u posljednjih devet godina broj studijskih programa sa 400 porastao na čak 1.200. Nazvao je to 'šumom studijskih programa koji su nerijetko bez ikakve povezanosti s tržištem rada'. Još je dodao kako u Hrvatskoj postoji samo šest studijskih programa na privatnim visokim učilištima na kojima studira samo sedam posto studenata, čime je, kako je rekao, odbacio kritike kako zakonski prijedlog koji predstavlja 'ide u smjeru komercijalizacije i privatizacije sustava visokog obrazovanja i znanosti'.

U odnosu na 1990, kada je u Hrvatskoj studiralo 70.000 mladih ljudi, danas je studenata trostruko više. Njih 60 posto pohađa studijske programe iz područja društvenih i humanističkih znanosti, 25 posto pohađa tehničke studijske programe, a manje od 10 posto programe iz područja prirodnih, biomedicinskih i biotehnoloških znanosti. 'To nije usklađeno s potrebama tržišta rada i jedan je od značajnih uzroka nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj sa završenim visokim obrazovanjem koji iznosi 14 posto. Nažalost, u tom pogledu smo pri samom vrhu, odnosno na trećem mjestu iza Grčke i Španjolske', konstatirao je Jovanović.


Po njemu, paradoksalna su i pravila napredovanja unutar znanstvene djelatnosti, pa gotovo 40 posto cjelokupnog znanstvenog osoblja ima najviše moguće zvanje znanstvenog savjetnika. Osim toga, naveo je i kako skoro 80 posto cjelokupnog znanstvenog i nastavnog osoblja, koje je navršilo dobnu granicu za umirovljenje od 65 godina života, nastavlja radni odnos u svojim ustanovama, čime se, upozorava Jovanović, 'praktički onemogućuje ulazak u sustav mladih znanstvenika'.

HDZ za strategiju, a zatim novi zakon

Tijekom rasprave o zakonskom prijedlogu najglasnije su bile primjedbe HDZ-ovaca pa ih je, uz opasku kako klub zastupnika te stranke neće podržati zakonske promjene, konkretizirao akademik Željko Reiner. U toj stranci smatraju kako prijedlog izmjena postojećeg zakona 'ne nudi nikakva rješenja', postavljajući ispred svega nužnost donošenja strategija razvitka znanosti i obrazovanja, a tek potom i novog zakona. 'Potpuno je izvjesno da će se donošenjem zakona prije strategije i ovoga puta dogoditi da će se zakon morati već najesen ili najkasnije do kraja godine bitno mijenjati, odnosno da će se morati donijeti novi zakon', rekao je Reiner.

HDZ je i predložio da se prijedlog promjena zakona zaustavi i ne ide dalje u proceduru, odnosno u drugo čitanje, nego da se pričeka najavljena strategija te da se krene u izradu potpuno novog zakona.

I u ime Kluba HNS-a zastupnik Igor Kolman istaknuo je kako mu se 'ne čini sretnim rješenjem da jedan sustav koji je možda i loš zamijeni jednim koji je potencijalno još lošiji'. 'Ministre, nemojte se ljutiti, ali ja također smatram da su u pravu svi oni koji smatraju da bi donošenje strategije možda bilo pravi korak u odnosu na redoslijed kojim smo krenuli', ocijenio je Kolman.

Slično razmišljaju i HDSSB-ovci, pa i oni predlažu prvo donošenje strategije, a onda i novog zakona.

'Drugo po čemu je hrvatska znanost specifična u cijelom svijetu, to je da znanstveni projekti koji se financiraju iz državnog proračuna imaju vrlo čudna obilježja, uspješnost prijava je na razini od 85 posto. Dakle, od svih koji se prijave, njih 85 posto prolazi na natječaju', rekao je Jovanović, ocijenivši sve probleme u sustavu – naslijeđenim stanjem. Još je naveo kako je 'samo tri posto hrvatskih znanstvenih radova objavljeno u 10 posto najcitiranijih znanstvenih publikacija u svijetu, dok je prosjek u zemljama članicama EU-a kojima se želimo približiti 11 posto'.

Upozorio je na 'posebno bolan' problem za akademsku zajednicu, a to je značajna učestalost nečasnih radnji. Po podacima istraživanja, čak 60 posto studenata prepisuje na ispitima, a od mnogih od njih je zatražen novac kao uvjet za uspješno polaganje ispita. Uz sve to, devet posto nastavnog osoblja tvrdi da mu je ponuđen novac kako bi studentima omogućilo uspješno polaganje ispita, dok najmanje polovica znanstvenog nastavnog osoblja ima saznanja o nezasluženom autorstvu pojedinih znanstvenih radova. 'Najtragičnije je da 80 - 90 posto znanstvenog nastavnog osoblja koje upoznato sa slučajevima nečasnih radnji nije poduzelo ništa kako bi se ti slučajevi razotkrili', upozorio je Jovanović.

Na kraju, naveo je kako se prijedlogom izmjena Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju 'hrvatsku znanost želi mjeriti s međunarodnim kriterijima i od nje stvoriti glavnog pokretača razvoja hrvatskog društva u cjelini'. 'Radi se o promjenama koje želimo provoditi u suradnji s akademskom zajednicom i drugim dionicima društva. Na ovaj način želimo omogućiti da hrvatska znanost i visoko obrazovanje budu ravnopravan i konkurentan dio europskog obrazovnog i znanstveno istraživačkog prostora', zaključio je ministar Jovanović.

Hrvatski sabor potom je krenuo s raspravom, u ime klubova zastupnika i pojedinačnom, o predloženim zakonskim izmjenama.