'Prilog diskusiji o ZG GUP-u. Ova grafka prikazuje broj četvornih metara javnih zelenih površina po glavi stanovnika u pojedinim gradovima. Zagreb ima četiri m2 per capita, što je pet puta manje od 20 m2, koje kao donju granicu preporučuje EK'., napisao je Znaor na Facebooku i pritom podijelio usporedbu s ostalim gradovima.

U Londonu na svakog stanovnika otpada 27 kvadrata javnih zelenih površina, u Amsterdamu 46, a u Beču, gradu koji je uzor zagrebačkom gradonačelniku kada je u pitanju održivo gospodarenje otpadom, čak 120 kvadrata zelenila po glavi stanovnika.

U javnim zelenim površinama više uživaju i u većini hrvatskih gradova, pa tako u Zadru po glavi stanovnika dolazi deset kvadrata javnih zelenih površina, u Splitu 12, u Rijeci 18, a u Osijeku čak 27 kvadrata. Ove podatke Znaor temelji na podacima Državnog zavoda za statistiku.

Podsjetimo, u amandmanima na zagrebački GUP ovog je tjedna u zadnjem trenu predana velika količina amandmana. Velik broj odnosi se na prenamjenu zemljišta iz zelene u građevinsku zonu, uglavnom onu za stanogradnju.

'Ukupno je prenamijenjeno ukupno milijun kvadrata. 500.000 kvadrata koje smo prije spominjali trebalo bi biti prenamijenjeno u stambene i stambeno-poslovne sadržaje', kazao je Križić i dodao:

'Tih milijun kvadrata je površina Velesajma i Hipodroma zajedno, na primjer tri Bundeka. To su ogromne kvadrature, to je ogromna količina nekih novih stambenih povšrina i jedinica, nekih novih stanovnika. A pitamo se za koga? Svi vidimo neke demografske trendove i kako se populacija smanjuje, a i Grad Zagreb prati te trendove. Pitamo se za koga se planiraju ti novi stanovi i za koga se prenamjenjuju, napomenuo je Ivan Križić iz Društva arhitekata Zagreba