Neki, skloni pretjerivanju, spremni su ustvrditi da su taj let i ono što on donosi najznačajniji događaj u svemirskoj tehnologiji još od ljudskog slijetanja na Mjesec.

Falcon 9 svemirska je letjelica u dva stupnja, nasljednik letjelice Falcon 1, za koju je planirano da svi njezini dijelovi budu višestruko iskoristivi. Mnogi osporavaju mogućnost da letjelicu sačinjavaju dijelovi koji se kasnije mogu u potpunosti restaurirati, ali SpaceX to navodi kao jedan od svojih ključnih ciljeva.

U svjetlu NASA-ina odustajanja od programa Space Shuttle, čiji je Atlantis nedavno imao svoj posljednji let prije umirovljenja, promjena po kojoj privatne i komercijalne kompanije poput SpaceX od američke vlade preuzimaju primat u području letova u svemir jedino je moguće rješenje koje će omogućiti jeftinije i dostupnije letove u Zemljinu orbitu (a možda i dalje) za teret i ljudske posade. NASA je 2008. potpisala ugovor sa SpaceXom kojim od njih unajmljuje usluga dostave opreme (a kasnije i astronauta) na Međunarodnu svemirsku postaju (ISS).

SpaceX je mlada kompanija, koja je u manje od deset godina postojanja postigla taj senzacionalan uspjeh. Vlasnik i osnivač kompanije američki je vizionar južnoafričkih korijena Elon Musk, jedan od osnivača PayPala, na čijoj je prodaji zaradio pravo bogatstvo.

Dobitak je uložio u rješavanje dvaju problema koje on smatra ključnima za čovječanstvo u sadašnjem trenutku: svemirski transport, kojem je posvećena tvrtka SpaceX i automobilski promet, kojim se bavi tvrtka Tesla Motor Company. U Tesli je Musk idejni začetnik i glavni arhitekt električnog automobila koji bi bio pristupačan najvećem dijelu potrošača, a koji bi smanjio ovisnost čovječanstva o fosilnim gorivima. Njihov Roadster prisutan je u više od 1.000 primjeraka u mnogim zemljama svijeta.

NASA-in svemirski program gotovo je nezamislivo skup. Samo jedan let bilo kojega od Space Shuttleova u svemir koštao je američke porezne obveznike oko milijardu američkih dolara. Da, dobro ste pročitali, svaki let, ne svaka letjelica! Pri tim cijenama bilo je potpuno nezamislivo da bi bilo koja privatna tvrtka za bilo koju svrhu mogla iskoristiti mogućnost leta u svemir. Krajnji cilj korporacije SpaceX ostvariti je pouzdan način leta u svemir za otprilike jedan posto cijene koju je za istu svrhu trošila NASA.

Ako u tome uspiju ili se barem tome cilju dovoljno približe, uz svemirski turizam koji bi tada bio dostupan mnogo većem broju ljudi nego dosad, razna istraživanja ponašanja lijekova i ljudskog organizma u bestežinskom stanju (za koje bi sigurno bile zainteresirane sve inventivne farmaceutske kompanije), preko mogućnosti iskorištavanja raznih ruda koje se vrlo vjerojatno nalaze na asteroidima, sigurno bi se pojavile mnoge inovativne primjene o kojima se sada ni ne razmišlja.

Te bi primjene i mnoštvo kupaca za svemirske letove SpaceX i slične kompanije učinilo iznimno komercijalno uspješnim kompanijama, što je također jedan od ciljeva – da se na svemirskim letovima počne zarađivati novac, a ne gubiti ga, kao što ga je dosad gubila NASA.

A Elon Musk na pitanje o tome koji je njegov krajni cilj sa svojom kompanijom SpaceX odgovara da on želi omogućiti čovječanstvu da jednog dana ode na Mars, ali ne na način na koji su Amerikanci otišli na Mjesec. Njegov cilj nije dolazak na Mars nekoliko puta, uz slikanje i slavodobitno zadovoljstvo zbog iznimnog uspjeha, nego trajno nastanjenje na Marsu, sa svim prilikama i zamkama koje takav poduhvat donosi.