Dobronić je u ponedjeljak u priopćenju iznio podatak da je na svim sudovima u RH, osim jednog općinskog suda, od 1. siječnja 2022. do 30. lipnja 2023. sudove napustilo 870 službenika, a da u isto vrijeme broj nepopunjenih radnih mjesta iznosi 1166.

Predsjednik najviše suda ističe da se ovaj podatak daje u svrhu osvješćivanja ozbiljnosti problema i teškog stanja na sudovima koji može dovesti do sloma sustava, a time i prestanka RH kao pravne države.

''Dakle, pitanje plaća sudskih službenika nije običan sindikalni spor već pitanje očuvanja sudbene vlasti i njene funkcionalnosti'', stoji u Dobronićevom priopćenju.

U priopćenju se ističe da je Dobronić više puta naglašavao da zbog načela vladavine prava izvršna i zakonodavna vlast moraju stvoriti takve radne i životne uvjete za sve zaposlene u sudovima koji će biti sukladni pravnom statusu sudbene vlasti, a koji im pripadaju s obzirom na ustavni položaj.

Najviši sud dodaje da je Dobronić ranije istaknuo potrebu rješavanja plaća sudskih službenika pa i na način da se oni izdvoje u posebnu kategoriju kako bi se spriječila pojava da sudski službenici ili odlaze sa sudova ili ne postoji interes za ovu službu.

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) pokrenuo je 5. lipnja štrajk svojih članova, državnih službenika i namještenika u tijelima sudbene vlasti i državnom odvjetništvu u kojem traže 400 eura povećanja plaća te reguliranje kolektivnog pregovaranja za zaposlene u sudbenoj vlasti i Državnom odvjetništvu.

U međuvremenu je održano nekoliko bezuspješnih sastanaka predstavnika SDLSN-a s resornim ministrom uprave i pravosuđa Ivanom Malenicom.