Povodom sutrašnje tužne obljetnice opsade, pada i zločina u Vukovaru i Škabrnji, Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću donosi pregled činjenica u kontekstu rješavanja sudbine nestalih, kao i (ne)procesuiranih ratnih zločina. Dana 18. studenoga 1991. padom potpuno uništenog Vukovara okončani su tromjesečna opsada i granatiranje grada od Jugoslavenske narodne armije (JNA) i srpskih paravojnih snaga, tijekom čega je na Vukovar palo više od 6,5 milijuna granata. U ta tri mjeseca usmrćeno je više od tri tisuće civila i branitelja, među kojima i 86 djece
Posljednjih dana opsade dio civila i branitelja potražio je spas u vukovarskoj bolnici. No nakon što je JNA zauzela bolnicu major Veselin Šljivančanin proveo je trijažu poslije koje je 20. studenog 1991. izdvojeno 269 osoba, od kojih samo desetak nije ubijeno. Odvedene su na poljoprivredno dobro Ovčara, gdje su ih pripadnici TO i paravojnih srpskih snaga mučili te ubili tijekom poslijepodneva i noći. Iz masovne grobnice ekshumirano je i identificirano 200 osoba. Najmlađa žrtva smaknuća ranjenih i zarobljenih na Ovčari imala je 17, a najstarija 72 godine. Ubijene su i dvije žene, a jedna od njih bila je u visokoj trudnoći.
Prema podacima četvrtog izdanja Knjige osoba nestalih na području Republike Hrvatske (svibanj 2015), na području Vukovara registrirana je ukupno 291 nestala osoba dok se za njih 30 traže posmrtni ostaci. Najveći broj nestalih osoba zabilježen je upravo u periodu od 18. do 20. studenoga 1991, kada je u tri dana na području Vukovara nestalo 160 osoba. U istome razdoblju traga se i za još šest posmrtnih ostataka.
Unatoč činjenici da su za pojedine zločine u okolici Vukovara provedene istrage, da su podignute optužnice, da su neki optuženici proglašeni krivima i osuđeni na dugogodišnje kazne zatvora, mnoga su ubojstva hrvatskih, srpskih i drugih civila i hrvatskih branitelja, koja su se dogodila tijekom ljeta i jeseni 1991, ostala neistražena i neprocesuirana.
Zločin u Škabrnji
Tog istog 18. studenoga 1991. na drugom kraju Hrvatske počinjen je još jedan zločin. Jugoslavenska narodna armija pod zapovjedništvom Ratka Mladića, potpomognuta paravojnim jedinicama, probila je hrvatske obrambene položaje i ušla u selo Škabrnja. Krećući se od kuće do kuće, pripadnici srpskih snaga izdvajali su Hrvate, mučili ih te ubili 43 civila i 15 branitelja. Sljedećeg dana srpske paravojne formacije uz pomoć JNA ušle su u susjedno selo Nadin i ubile 14 hrvatskih civila.
Preživjeli seljani su protjerani, a njihova imovina zapaljena ili opljačkana. Pogubljenja onih koji nisu uspjeli pobjeći iz Škabrnje i okolice su nastavljena sve do veljače 1992, a ukupno je do oslobođenja mjesta u VRA Oluji 1995. u Škabrnji ubijeno 86 osoba.
Procesuiranje pred međunarodnim i nacionalnim sudovima za zločin u Škabrnji donijelo je samo djelomičnu pravdu žrtvama jer zatvorske kazne izdržavaju samo tri osuđene osobe dok su ostali počinitelji i dalje nedostupni.
Više informacija o procesuiranju zločina počinjenih u Vukovaru i Škabrnji možete naći ovdje.
