Documenta, Centar za suočavanje s prošlošću navela je u priopćenju za medije da su sa 'žaljenjem primili vijest da je Slobodan Praljak nakon izricanja osuđujuće presude počinio samoubojstvo', ali i dodali da u Hrvatskoj postoje otpori u suočavanju s nasljeđem rata u Bosni i Hercegovini
Žalbeno vijeće u velikom je dijelu potvrdilo prvostupanjskom presudom u predmetu Prlić i dr. Šestorka je osuđena na temelju udruženog zločinačkog poduhvata kao oblika individualne kaznene odgovornosti za sudjelovanje u podjarmljivanju Muslimana i drugih nehrvata koji su živjeli na onim dijelovima teritorije Republike Bosne i Hercegovine za koje se tvrdilo da pripadaju Hrvatskoj Zajednici (a kasnije Republici) Herceg-Bosni kako bi ih s tih prostora definitivno protjerali i uspostavili hrvatski teritorij.
Sredstva kojima je taj projekat ostvarivan su bila sustavna i rasprostranjena ubijanja, protjerivanja, zatočenja kroz mrežu zatočeničkih centara za Muslimane, pljačke i deložacije Muslimana i uništavanja njihovih kuća i imovine, njihovo prisilno premještanje na teritoriju pod kontrolom Armije BiH ili deportacije u treće zemlje. Žalbeno vijeće potvrdilo je i međunarodni karakter oružanog sukoba.
vezane vijesti
Haški sud je tijekom dokaznog postupka i prvostupanjske presude u slučaju političkog i vojnog vrha tzv. Herceg Bosne utvrdio počinjenje brojnih zločina nad Bošnjacima. U Hrvatskoj postoje otpori u suočavanju s nasljeđem rata u Bosni i Hercegovini. Razlozi otpora su višestruki.
Postoji značajan kontinuitet političkih, vojnih i obavještajnih elita koje su izravno sudjelovale u ratovima devedesetih i sa zabrinutošću prate ishod sudskih postupaka. S druge strane u dijelovima društva postoji strah da bi priznavanje patnje drugih umanjilo značaj vlastitog stradalništva.
U konačnici postoji zabrinutost od mogućih političkih i financijskih implikacija sudskih presuda o čemu mediji i političari nerijetko spekuliraju, naročito nakon prvostupanjske presude Ratku Mladiću u kojoj nije konstatirano sudioništvo tadašnjeg srpskog državnog vrha u udruženom zločinačkom poduhvatu.
Podsjećamo da je Tribunal u prethodnim odlukama, primjerice u predmetu Tadić, potvrdio direktno sudjelovanje pripadnika Vojske tadašnje SRJ u Bosni i Hercegovini na strani Vojske Republike Srpske.
Također, u ponovljenom postupku protiv Jovica Stanišića i Franka Simatovića koji je u tijeku pred Mehanizmom za međunarodne kaznene sudove, razmatra se njihova odgovornost temeljem uduženog zločinačkog poduhvata koji kao sudionike uključuje srpski državni vrh predvođen Slobodanom Miloševićem.
