Na pitanje što je zapravo Vladimir Putin napravio sinoć, bivši veleposlanik RH u Rusiji, Božo Kovačević, rekao je u emisiji Otvoreno da je ruski predsjednik zaključio da SAD ne žele primorati ukrajinske vlasti da poštuju sporazum iz Minska, ali i da je istovremeno odustao od UN-a unutar kojega će se riješavati pitanje reintegracije tih pokrajina.

- On je, barem po svojem razumijevanju, stvorio međunarodno-pravnu podlogu za stacioniranje vojske na ukrajinskom teritoriju. Putin je jasno pokazao i koliko su Rusiji važni zahtjevi koje su uputili zapadu, a na koje nisu dobili zadovoljavajući odgovor.

Vlatko Cvrtila, stručnjak za sigurnosna pitanja, rektor Sveučilišta VERN, pojasnio je da postoji osnova da se Rusija ne može optužiti za invaziju. - Oni ulaze na teritorij samoproglašenih republika koje je on priznao i tamo će rusku vojsku, kako se to kaže, u "mirovnu misiju". To nije samo "kapric" već da dolaze zbog kontrole pobunjeničkih snaga jer su one mogle napraviti nešto što bi Rusiju uvuklo u sukob pa oni ne bi samostalno mogli kontrolirati situaciju.

Dodaje da zabrinjava to što ne znamo u kojim granicama su te pokrajine priznate od strane Moskve. - Postoje naznake da će biti priznate u postojećim granicama, ali postoji interpretacija da ta pokrajina ima svoje povijesne granice. Tu je nepoznato koji bi cilj mogao biti. Ako bi se to proširivalo, radilo bi se o invaziji i došlo bi do sukoba s ukrajinskom vojskom. Oni tamo imaju jake snage i to bi bila vrlo opasna situacija. No, situacija se mijenja, sada kada će ukrajinska vojska ispucavati granate, neće više pucati samo po pobunjenicima već i po ruskim vojnicima.

Mađarska je objavila da šalje vojsku na granicu s Ukrajinom zbog mogućeg priljeva izbjeglica, a u kontekstu Hrvatske, Baranju jako malo dijeli od toga područja.

- Ovakav bi se sukob reflektirao na cijelu Europu. To bi bio "domino efekt", sve bi se zemlje Europe našle pod svojevrsnim udarom. Ne bi samo mi imali određene konzekvence, već bi se i druge zemlje našle u poprilično lošijoj poziciji. Mađarska ima pravo postaviti oružane snage na granicu, ali nadajmo se da do velike eskalacije neće doći. Ovo što smo do sada vidjeli, ne obećava previše, kaže pak stručnjak za sigurnosna pitanja s Veleučilišta u Velikoj Gorici, Marinko Ogorec.

U perspektivi SAD-a, EU-a i cijelog svijeta, Ukrajina je i dalje jedinstveni teritorij. - To je onda tumačenje, da oni ako uđu, da se radi o invaziji. S ruske strane, oni će to drugačije tumačiti. Oni sebi jesu stvorili "izliku" za moguću invaziju, govori Goran Bandov sa Sveučilišta u Zagrebu. 

Već se može govoriti o invaziji jer je Krim Ukrajina, a tamo se već nalazi ruska vojska, dodaje ističući da ovo što se dogodilo jedna nova paradigma.  - Ovim činom priznavanja sve to što se postiglo kroz diplomaciju možete baciti u smeće. Zapravo je i Rusija sama sebi "cijeli niz aduta" koje može odigrati. Čini se da je Rusija dobila dvije male regije, ali je dugoročno izgubila Ukrajinu, zapravo bacila, dodaje. 

Dopisnik HRT-a iz Bruxellesa Tihomir Vinković govorio je o odlukama koje su donesene ovoga utorka. 

- Održan je izvanredni sastanak Povjerenstva između NATO-a i Ukrajine. Jens Stoltenberg je jasno na konferenciji za medije rekao da je agresija izvršena još 2014. godine. Rusija je prisvojila Krim, a potom je govorio o broju ruskih vojnika oko ukrajinskih granica. Stoltenberg je rekao da i NATO raspoređuje snage na "istočnom krilu", od Baltika do Rumunjske, radi se o više tisuća vojnika, više od 100 zrakoplova te 120 brodova. Govorio je o vojnim snagama, ali je ostavio otvorena vrata za diplomaciju, ističe. 

Božo Kovačević je komentirao sinoćnji Putinov govor, koji je trajao sat vremena. - Prvi dio govora je govor bez presedana, on je govorio o tome da Ukrajina ne postoji, a u drugom dijelu poslao je poruke zapadu da vrlo ozbiljno shvaćaju namjere širenja NATO-a na istok. Vrlo je zloslutna najava da Ukrajina nije država, da je to ničiji teritorij, onda tu ruska vojska može raditi što hoće. A što se tiče poruka zapadu, tu je konzistentan od trenutka kada je došao na vlast.