Dodik je ovo zatražio u Banjoj Luci na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske sazvanoj na njegov zahtjev nakon što je on ranije ovog tjedna osporio odluku koju su izglasali njegov hrvatski bošnjački kolega u državnom vrhu Željko Komšić i Šefik Džaferović s nakanom zaustaviti gradnju Pelješkog mosta dok BiH i Hrvatska ne riješe pitanje granice na moru kod Neumskog zaljeva.

Tom je odlukom Hrvatska pozvana odmah obustaviti gradnju mosta te pristupiti "postupku mirenja" odnosno dogovoru o granici, a ukoliko bi to odbila BiH bi je tužila Međunarodnom sudu za pravo mora u Hamburgu.

Dodik je zaključio kako bi stupanje na snagu takve odluke bilo štetno po "vitalni nacionalni interes RS" jer bi stvorila dodatne probleme ne samo u odnosima s Hrvatskom, nego i s Europskom unijom koja sufinancira gradnju Pelješkog mosta.

"Ovo bi bilo izrazito destruktivno i štetno po interese cijele BiH i naravno RS", kazao je Dodik zatraživši potporu zastupnika u entitetskom parlamentu.

Ustvrdio je kako je "neozbiljan i neodgovoran" pristup ovom pitanju kojega zagovaraju Komšić i Džaferović odnosno kako oni pokušavaju zlorabiti činnjenica da je BiH pomorska zemlja.

Kazao je kako izlaz BiH na otvoreno more neće biti doveden u pitanje Pelješkim mostom jer je on 500 metara udaljen od crte razgraničenja između dvije zemlje i gradi se na hrvatskom teritoriju pa se stoga BiH nema pravo miješati u unutarnja pitanja susjedne države.

Podsjetio je kako je temeljeni interes članstvo BiH u Europskoj uniji, a Komšić i Džaferović, kako je konstatirao, svojim zaključkom sugeriraju kao i EU krši suvernenitet BiH izdvajanjem sredstava za gradnju Pelješkog mosta.

Dodik: Pokušaj da se omete izgradnja mosta na Savi

Dodik tvrdi kako se problematiziranjem gradnje Pelješkog mosta pokušalo omesti projekate poput novog mosta na Savi kod Gradiške koji je kako kaže Dodik, od vitalnog interesa za RS i BiH jer se preko tog pravca odbija polovica prekograničnog prometa s Hrvatskom.

Kazao je i kako bi bilo najbolje da se otvorena pitanja u odnosima s Hrvatskom riješe na cjeloviti način, uključujući tu međudržavnu granicu, status imovine tvrtki iz BiH u Hrvatskoj ali i na problem moguće gradnje odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori kod Hrvatske Kostajnice.

Dodik ipak nije odolio kušnji da elaborira povijesna pitanja kazavši kako su "Hrvati i Srbi imali tešku i krvavu povijest", ustvrdivši kako su u uzajamnim sukobima Srbi bili ti koji su teško stradali pri čemu je kao dokaz tome ponudio Jasenovac.

Unatoč takvoj prošlosti, najavio je Dodik, RS će biti čimbenik gradnje dobrih odnosa jer je Hrvatska članica EU, a bosanski Srbi nemaju potrebu konfrontirati se ni s jednom članicom EU.

Dodikovo tumačenje je kako je u BiH "kao zajednici entiteta", unatoč ovlastima Predsjedništva BiH, za vođenje vanjske politike države odluka o svim bitnim pitanjima na entitetima, odnosno njihovim parlamentima.

Poručio je kako BiH može opstati samo na temelju dogovora, a ne "podvalama i prijevarama" visokih predstavnika međunarodne zajednice.

Vladajuća koalicija u RS koju kontrolira Dodik ima dvije trećine zastupnika u parlamentu RS koliko je nužno da bi to tijelo podržalo njegov veto, čime se odluka dva člana Predsjedništva BiH automatski odbacuje.

Oporbene stranke najavile su kako neće poduprijeti Dodika.

"Ovdje se više radi o stranačkim interesima i zbog toga ne prihvaćam da se radi o vitalnom nacionalnom interesu za RS. Dodikova obrazloženja kako bi pozivanje Hrvatske da obustavi gradnju Pelješkoga mosta ugrozilo gradnju mosta na Savi kod Gradiške su vrlo tanka. Smatram kako bi Dodik trebao zatražiti potporu svojih kolega u Predsjedništvu da se pod vitalni nacionalni interes za RS podvede pitanje Trgovske gore i odlaganja nuklearnoga otpada kao i razgraničenje sa Hrvatskom na sjeveru RS, posebice kod Kostajnice", kazao je za televiziju N1, uoči sjednice entitetskog parlamenta, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović, koji je i predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS), najvećeve oporbene stranke u RS.