Hrvati su prvaci - u spajanju neradnih dana s vikendom, a gospodarstvo gubi milijardu kuna na dan. Imamo li previše neradnih dana i možemo li si spajanje priuštiti u krizi? U Vladi razmišljaju o smanjenju broja praznika kojih imamo 14. Već od sljedeće godine popularna spajanja mogla bi postati stvar prošlosti...
I dok je tko je god mogao spojio jučerašnji neradni dan s vikendom, u Vladi ništa nisu spojili. Radi se, i to na izmjenama i dopunama proračuna, a već duže razmišljaju i o smanjenju broja neradnih dana, kaže ministar finacija Slavko Linić. 'Ne treba dirati blagdane, neka budu blagdani i praznici i posebni dani koje treba obilježiti, ali isto tako smatramo da bi trebali biti i radni. Prema tome, ja se nadam da ćemo nešto u tom smislu za iduću godinu i definitivno odlučiti da dio blagdana koje imamo, pretvorimo u radne', poručio je Linić.
Koliko košta neradni dan, u Vladi ne znaju. 'U financijama nemamo tih podataka i to ne računamo', kratko je poručio Linić. Računicu znaju poslodavci. 'Možete jedino izračunati koliki je bruto društveni proizvod i podijelite na broj radnih dana pa ćete vidjeti koliko jedan dan u prosjeku pridonosi prihodima', kaže glavni direktor HUP-a Davor Majetić
A gubitak bi, prema izračunima, iznosio više od milijardu kuna. No, postoji i druga strana medalje.
'Nekada je i jeftinije da ljudi ne dođu na posao jer ne plaćate struju, grijanje, internet i papire, i da ljudi budu kod kuće nego da vam dolaze na posao, a zapravo nemaju što raditi', pojašnjava Majetić.Promijeniti strukuturu zaposlenih, poboljšati uvjete poslovanja kako bismo postali konkurentni, smanjiti namete na cijenu rada, obračunati se s nelojalnim uvozom, a tek onda možemo razgovarati o smanjenju broja neradnih dana, poruka je sindikalnog lidera HUS-a Ozrena Matijaševića.
'Kad bi samo išlo u tom pravcu i ništa ovo drugo, a nema najava da se ide, onda je to pucanj u praznu jer zaključno nisu problemi hrvatskog gospodarstva u godišnjem odmoru, neradnim danima i spajanju tih neradnih dana', jasan je Matijašević.
U Europi ima zemalja koje imaju više praznika od nas pa su svejedno uspješnije. Valja tu pribrojiti i godišnje odmore, pa se lako da zaključiti kako broj slobodnih dana ne utječe na produktivnost primjerice Švedske, Njemačke ili Luksemburga. Šveđanin tako ima 9 praznika i čak 42 dana godišnjeg odmora, Nijemac - 10 praznika i 40 dana godišnjeg, a Luksemburžanin je 8 dana na praznicima i 38 na odmoru. U toj usporedbi hrvatskih 14 praznika i uglavnom minimalnih 20 dana godišnjeg odmora i ne izgledaju previše.
