Predsjednik Vlade Andrej Plenković u četvrtak je izjavio da ne vidi operativnu potrebu za suradnjom s predsjednikom Zoranom Milanovićem do kraja mandata. Premijer je istaknuo da je zadnja ozbiljna mogućnost za bilo kakvu suradnju bila 24. veljače prošle godine, referirajući se na početak ruske invazije na Ukrajinu. Dodao je da je tada poslao prijedlog za održavanje Vijeća za nacionalnu sigurnost, ali nije bilo interesa za to.

Ured predsjednika Republike objavio je u četvrtak pismo koje je predsjednik uputio premijeru 22. prosinca, opetovano predlažući sastanak radi rješavanja problema u području vanjske politike, obrane i nacionalne sigurnosti, na koje do danas nije odgovoreno.

Plenković je podsjetio da je Ministarstvo vanjskih poslova poslalo prijedloge veleposlanika, a ministar obrane Mario Banožić za šefa VSOA-e predložio je načelnika Obavještajne uprave, brigadnog generala Miju Validžića, predložen je i čelni čovjek Obalne straže, ali i vojni predstavnik u NATO-u. Međutim Milanović se zalaže za to da se dogovor s Plenkovićem postigne u paketu, po principu pola-pola, i ignorira dopise ministara. Kako bilo, ova pat-pozicija potrajat će najmanje do ljeta iduće godine, kada su na redu parlamentarni izbori.

U slučaju Plenkovićeve pobjede čekat će se kraj 2024., kada su na redu predsjednički izbori. Ako na njima pobijedi Milanović, samo nebo zna kako će dvije 'zaraćene' strane s novim mandatima koji traju do 2028. i 2029. godine riješiti probleme koje su sami nagomilali u vojnom sigurnosnom sektoru, ali i u diplomaciji. Ne treba zaboraviti to da su karijere svih veleposlanika na čekanju jer se Pantovčak i Banski dvori ne mogu ili, bolje rečeno, ne žele dogovoriti oko novih imenovanja.

No u vojnom sigurnosnom sustavu situacija je znatno delikatnija nego u diplomaciji. Dok u diplomaciji veleposlanik ostaje na dužnosti s punim mandatom sve dok ne bude povučen s dužnosti, u vojnom sigurnosnom sustavu ne vrijedi takav automatizam. Istekom mandata prestaje i dužnost.

Hrvatska de facto nema ravnatelja VSOA-e nakon što je u jesen prošle godine Milanović izvijestio da je general Ivica Kinder izgubio njegovo povjerenje te je on podnio ostavku jer je otkriveno da su djelatnici agencije potkradali državu. VSOA već neko vrijeme nema ni zamjenika ravnatelja. Ravnatelju u ostavci Kinderu, koji i dalje upravlja agencijom, mandat istječe 11. srpnja ove godine pa će od tog datuma vojna tajna služba, čijih se 13 agenata nalazi pod istragom zbog financijskih malverzacija, biti u potpunosti obezglavljena.

Također, upražnjena je pozicija direktora Glavnog stožera nakon što je general bojnik Ivica Olujić umirovljen krajem prošle godine. Olujića je vrlo brzo Milanović uzeo za svoga savjetnika za obranu. Načelniku Glavnog stožera Robertu Hranju, kojeg je ministar obrane Banožić htio umiroviti početkom ove godine, mandat je privremeno produžen za šest mjeseci, znači do 31. lipnja. Nakon isteka tog datuma ne zna se što će biti, a njegov zamjenik je ušao u četvrtu (i zadnju) godinu mandata koji mu istječe u ožujku 2024. To znači da od tri glavne osobe u Stožeru trenutno imamo dvije, a za tri mjeseca vjerojatno će ostati samo zamjenik načelnika te će preuzeti ulogu v. d. načelnika. No za godinu dana, ako premijer i predsjednik ne počnu surađivati, nitko neće zapovijedati vojskom, što se još nije dogodilo u hrvatskoj povijesti.

Mandat je istekao i zapovjedniku Obalne straže, komodoru Milanu Blaževiću. Vlada je u prosincu prošle godine predložila da Blažević ostane zapovjednik još dvije godine, ali Milanović odbija potpisati imenovanje navodno zbog problema s komodorovim imovinskom karticom.

Slobodne su i fotelje načelnika Uprave za logistiku u Glavnom stožeru, zapovjednika Hrvatskog vojnog učilišta te vojnog izaslanika u NATO-u i Europskoj uniji. Važno je istaknuti da se vojni izaslanici imenuju na četiri godine i vraćaju se nakon isteka mandata, za razliku od veleposlanika koji ostaju dok ih se ne opozove. Ni tu problemima u vojnom sustavu nije kraj jer zapovjedniku Hrvatskog ratnog zrakoplovstva mandat istječe ove godine - 26. studenoga - a zapovjedniku kopnene vojske sljedeće godine - 18. ožujka.

Vojni analitičar Igor Tabak nezadovoljan je neodgovornim ponašanjem čelnih ljudi države zbog neimenovanja čelnika u vojnom sigurnosnom sektoru. Tabak je kazao za tportal, aludirajući na premijerovu izjavu o 24. veljače, da su imenovanja na upražnjena mjesta na red došla prije 24. veljače ove ili neke druge godine te da će ostati problem i nakon 24. veljače bilo koje godine.

'Hrvatski državni sustav je uređen tako da traži minimalnu razinu suradnje. Nije zamislivo u ovom ustavnom poretku u ovoj državi da takve suradnje ne bude jer se 'nekome neće'', kazao nam je Tabak, dodavši da se cijelom sustavu zasigurno ne piše ništa dobro ako potraje trenutna situacija. Podsjetio je na to da čak ni Počasno-zaštitna bojna već dulje vrijeme nema čelnika.

'Ima puno stvari koje kod nas na neki način 'klaparaju' na autopilotu, ali to nije način na koji se može i treba voditi državu, a u krajnjoj liniji to nije ni ustavno', istaknuo je Tabak. Stručnjak ne smatra da rat u Ukrajini utječe na naš rukovodeći dvojac. I da je hipotetski situacija u svijetu idealna, pa da svakome oko nas cvatu ruže, smatra, kod nas bi stanje bilo isto.

'Srećom, nismo na prvoj liniji fronta i u situaciji da bojište traži da zapovjednici budu s postrojbom, ali to nema veze s ovom razinom disfunkcionalnosti i političke samovolje', poručio je Tabak, napomenuvši i činjenicu da u slučaju buduće izborne pobjede sadašnjega premijera on mora otići predsjedniku RH po mandat za sastavljanje iduće Vlade.

Kako li će to tek funkcionirati nakon još nekog vremena ovakvih nevjerojatno zategnutih političkih odnosa?