Hrvatsko društvo trebalo bi pružiti priliku izbjeglicama za sigurnu integraciju u društvo ne samo zato što je i samo okusilo izbjeglištvo prije 20 godina nego i zbog činjenice da je Hrvatskoj, kao i ostalim europskim zemljama dužnost izbjeglicama pružiti utočište. ‘Važno je podsjetiti kako je međunarodna obaveza omogućavanje zaštite osobama koje je ne mogu ostvariti u zemlji porijekla, te da vraćanje izbjegličkih brodova predstavlja kršenje Opće deklaracije o ljudskim pravima koja svakome garantira pravo boravka i kretanja unutar bilo koje države, pravo napuštanja svoje zemlje i traženja utočišta u drugim zemljama', naglašavaju iz CMS-a.

Odlaze zbog ekonomskih razloga

U posljednjih nekoliko godina broj izbjeglica u svijetu porastao je ne samo zbog ekonomskih problema s kojima se susreću u svojoj zemlji nego i zbog klimatskih katastrofa.

'Prema podacima UNHCR-a, u prošloj je godini zabilježeno 59,5 milijuna raseljenih po cijelome svijetu odnosno 19 milijuna izbjeglica. Radi se o nevjerojatno velikom broju osoba koji iz godine u godinu raste. Prije 40 je godina u svijetu ta brojka iznosila pet milijuna što je jednako tako velik i zabrinjavajući broj. Broj izbjeglica raste, svijet postaje sve nesigurnije mjesto za život. Osim klasičnih društveno-političkih razloga izbjeglištva, treba spomenuti i ekonomske faktore koji su neminovno vezani uz političku situaciju stoga se često neopravdano govori kako ekonomski razlozi ne bi smjeli biti opravdanje za ostvarivanje izbjegličkog statusa. Glad, neishranjenost, pothlađenost i druge pojave nisu zanemarive', smatra Emina Bužinkić iz Centra za mirovne studije. Kao i sve ostale europske države, i Hrvatska očekuje veći broj izbjeglica u narednom razdoblju.

'U posljednje vrijeme govori se o zbrinjavanju velikog broja sirijskih izbjeglica u zemljama članicama Europske unije s obzirom na to da se vjeruje da njihov broj seže i do tri milijuna. Za sada prema prijedlozima Europskog vijeća, čini se da će u Hrvatsku doći tek oko 1.000 izbjeglica, no tu odluku treba pričekati do sutra. Treba reći kako se ne radi o velikom teretu za Hrvatsku, prije svega jer su na raspolaganju sredstva Europske unije, i to 6.000 eura za svakog pojedinca, a Hrvatskoj su na raspolaganju i sredstva AMIF-a – Fonda za azil, migracije i integraciju', naglašava Bužinkić.

Integracija moguća uz suradnju društva

Izbjeglice koje dođu u Hrvatsku mogu očekivati brzu integraciju u društvo samo pod uvjetom da obje strane, u ovom slučaju društvo i izbjeglice, trebaju raditi na tome. 'Sudeći po karakteristikama ove zemlje i njezinom ranijem izbjegličkom iskustvu kao i još ranijem iskustvu zajedničkog života u većoj političkoj i društvenoj te multikulturalnoj zajednici, bilo bi za očekivati da izbjeglice neće imati većih problema integrirati se u hrvatsko društvo. Ipak, prepreke postoje i na njima je potrebno podrobnije i žustrije raditi', objašnjava Bužinkić. Jezična barijera najveći je problem, jer bez poznavanja jezika izbjeglice ne mogu naći posao i osamostaliti se.

'Svjesni da bez znanja jezika, osoba iz drugog kulturalnog i jezičnog te društvenog konteksta, ne može napraviti korak dalje, svjedočili smo nizu problema koji su se lomili preko leđa samih izbjeglica. Od činjenice da nisu bili u mogućnosti nastavljati školovanje, upisivati fakultete (svega su dvije osobe u tome uspjele) ili programe prekvalifikacija, pronaći poslove (svega je nekoliko izbjeglica imalo iskustvo plaćenoga rada u Hrvatskoj) ili pak sklopiti brak (jer se za ovakve procedure potražuju dokumenti iz matičnih zemalja poput rodnoga lista ne starije od šest mjeseci', kaže Bužinkić.

Svatko ima pravo na azil

Kada jednom pređu hrvatsku granicu, izbjeglice čeka procedura koja im omogućuje relativno siguran i miran život. 'Nakon podnošenja zahtjeva za azil, osobe su smještene u Prihvatilište za tražitelje azila. U Hrvatskoj postoje dva – u Kutini i Zagrebu. Radi se o objektima u nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova u kojima tražitelji/ice borave sve dok traje procedura donošenja odluke o njihovom zahtjevu. Za vrijeme njihova boravka, osiguran im je smještaj, prehrana i higijenske potrepštine. Svakodnevni psihosocijalni program u Prihvatilištima provodi Hrvatski crveni križ, besplatnu pravnu pomoć pruža Hrvatski pravni centar, a niz integracijskih aktivnosti u Prihvatilištu vode Isusovačka služba za izbjeglice i Centar za mirovne studije’, objašnjava Bužinkić.

Budućnosti izbjeglica otežana

Unatoč tome što imaju osiguran smještaj i od nedavno mogućnost učenja hrvatskog jezika izbjeglice ne mogu računati na mirnu budućnost. 'U zemlji čija politika nije odlučna oko ključnih integracijskih pitanja za izbjeglice, budućnost izbjeglica otežan je pristup obrazovanju, tržištu rada i društveno-političkoj participaciji. Čak i uz uvjete poznavanja jezika. Veliku ulogu i igra samo društvo, njegova otvorenost i gostoprimstvo, građanska solidarnost i glas podrške. Vjerujem da to imamo, ali da mora postati glasnije i prisutnije', zaključuje Bužinkić iz CMS-a.