'Priključivanjem eurozoni, Hrvatska će sudjelovati u odlučivanju upravljačkog vijeća Europske središnje banke. Hrvatski financijski sektor priključit će se bankarskoj uniji i time će se održavati viša razina bankarske i financijske sigurnosti', rekao je Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Europske komisije za euro i socijalni dijalog
Valdis Dombrovskis u ekskluzivnom intervjuu za Dnevnik HRT-a govorio je o latvijskim iskustvima tijekom uvođenja eura. Istaknuo je kako, dok su pripremali Latviju za ulazak u eurozonu, tijekom krize, u javnosti se postavljalo puno pitanja, a javna potpora za uvođenje eura je bila relativno niska.
'U trenutku kad smo se priključivali eurozoni, razina potpore je bila samo 53 posto. Nakon desetak godina od uvođenja eura, javna potpora u Latviji je vrlo visoka - otprilike 75 posto. Građani cijene prednosti eura. Shvatili su da se mnoge priče euroskeptika nisu ostvarile. Niži su nam troškovi posuđivanja u Latviji, eliminirali su se troškovi konverzije valute i jako su se povećale međunarodne izravne investicije. Može se reći da euro pomaže gospodarskom razvoju i stabilnosti Latvije', rekao je.
vezane vijesti
Naglasio je kako su proveli određene procjene i zaključili da postoji malo povećanje između 0,1 i 0,3 postotna poena rasta cijena.
'Srednjoročno gledano - to se prelama zbog toga što su niži troškovi konverzije valuta i održavanje valute. Od 2013. godine i ulaska Latvije u eurozonu inflacija ostaje ispod 1 posto. Nakon što smo ušli u eurozonu, nije bilo nikakvog skoka u inflaciji. No 2014. godine inflacija je bila jako niska. Sada je inflacija rekordno visoka u cijeloj eurozoni i cijeloj EU. Inflacija je prosječno viša u zemljama Europske unije izvan eurozone nego onim zemljama koje su u Europskoj uniji i eurozoni', istaknuo je.
Valdis Dombrovskis je istaknuo da se prema predviđanju Europske komisije iz jesenskog razdoblja očekuje osjetno usporavanje ekonomije.
'Odgovor naše politike bavit će se s posljedicama rata koje se tiču visokih cijena energije. Već smo iznijeli cijeli niz mjera na koje ciljamo unutar Europske unije. Sad ne preporučujemo fiskalnu stimulaciju na široke razine. Usmjeravamo države članice da se konzervativnije odnose prema trošenju. Trebamo konzistentnu fiskalnu i monetarnu politiku kako bismo se uspjeli othrvati sadašnjoj situaciji. Mnogo toga će ovisiti kako će se razvijati rat u Ukrajini', zaključio je.
