Državno odvjetništvo u Splitu započelo je s provođenjem izvida u slučaju Spaladium arene: kako doznaje tportal, u splitsku gradsku upravu pristigao je dopis kojim DORH potvrđuje da se bavi ugovorima i aneksima sklopljenim za gradnju splitske arene, traži eventualna kaznena djela i utvrđuje štetu koja je time počinjena
Gradsko vijeće Splita još prije dvije godine odlučilo je proslijediti Odvjetništvu sve dokumente oko Spaladiuma, no čini se da su eskalacija problema, propadanje dvorane i nove informacije objavljene u javnosti potaknule i istražitelje da se nešto agilnije uhvate ukoštac s ugovorom koji ima preko 250 stranica, 16 dodataka i dva aneksa. Ključna će vjerojatno biti posljednja sjednica Gradskog vijeća u ponedjeljak, na kojoj je izgovoreno mnoštvo novih detalja iz kojih se vrlo lako može zaključiti da će u središtu zanimanja DORH-a biti bivši gradonačelnik Ivan Kuret
On je, naime, tijekom gradnje Spaladium arene 2008. godine potpisao dva sporna aneksa ugovora i taj potez skrio od javnosti i Gradskog vijeća na zatvorenoj sjednici Gradskog poglavarstva, nakon čega su uslijedile dramatične posljedice za državu i Grad Split. Ukratko, Kuret je izmijenio vrlo povoljan osnovni ugovor oko Spaladium arene i pristao da Split bude jamac za kredit kojega je podigla tvrtka Sportski grad TPN (Konstruktor, IGH i Dalekovod), zbog čega su banke danas u poziciji da mogu ucjenjivati splitsku vlast i bez problema slati ovrhe gradskom proračunu ukoliko im se ne uplaćuju dogovorene rate. U originalnim dokumentima banke se uopće ne spominju, već rizik snose jedino tri građevinske tvrtke, što je potvrdio gradski pregovarač iz tog doba Dejan Kružić.
I sam Kuret je na sjednici potvrdio ovaj potez i obrazložio ga prijetnjom zaustavljanja gradnje dvorane, što je on u tom trenutku procijenio kao potencijalnu katastrofu. Konzultant Saša Marenjak pokušao je objasniti da su Grad i država 'i dalje zaštićeni jamstvima', no činjenica je da je upravo Kuretov potez danas razlog zašto Gradu prijete ovrhe i blokade računa. 'Udarili smo u zid i pokušali smo unatoč tome osigurati maksimalnu zaštitu javnih partnera', objašnjavao je Marenjak gradskim vijećnicima. Prevedeno, tadašnja splitska vlast zbog cilja da Spaladium arena bude dovršena u roku pristala je na ucjenu banaka i pogodovala konzorciju moćnih građevinskih tvrtki, umjesto da je već tada iskoristila instrumente osiguranja koje je imala na raspolaganju. Tri rukometne utakmice Split će, po svemu sudeći, plaćati 30 godina, iako to nije moralo biti tako.
U jednom od spornih aneksa Kuret je dodatno pogodovao Konstruktoru i partnerima: oslobodio je sredstva od najamnine za dvoranu koja su se dotad uplaćivala na izdvojeni račun i ondje su trebala čekati nastavak gradnje cijelog kompleksa u Lori. Blokirani milijuni bili su jedan od tri 'stupa' osiguranja predviđena osnovnim ugovorom i tako se trebalo natjerati konzorcij tvrtki na izgradnju nebodera, javne garaže i trgovačkog centra. Da se to doista dogodilo, cijeli projekt u Lori isplaćivao bi sam sebe i ne bi predstavljao teret za proračun. No, nakon Kuretovih aneksa, jedan 'stup' se urušio, više nema novca na izdvojenom računu, a nema ni ostatka Centra Spaladium.
'Ugovorili smo cijeli centar, a danas smo prisiljeni plaćati punu najamninu iako je izgrađena samo jedna četvrtina', plastično je opisao situaciju splitski dogradonačelnik Jure Šundov.
DORH će se vjerojatno zainteresirati za još jedan 'stup' osiguranja, bankovnu garanciju u visini od deset milijuna kuna koju Kerumova vlast po svemu sudeći nije na vrijeme produljila i danas se više ne može naplatiti. No, srećom, treći instrument osiguranja još uvijek je na snazi, pa država i Split u svakom trenutku mogu aktivirati korporativna jamstva Konstruktora, IGH i Dalekovoda i od njih naplatiti svu štetu za neizvršavanje ugovora. Ukoliko Konstruktor ode u stečaj, što je sve realnija opcija, preostale dvije tvrtke podmirit će njegov dio.
Država i Split imaju sreću da je originalni ugovor oko Spaladium arene sastavljen iznimno stručno, najviše zahvaljujući pregovaraču Dejanu Kružiću, pa je čak i visina mjesečne najamnine vezana za EURIBOR, europsku referentnu kamatnu stopu. Samo zbog te činjenice u tri godine ušteđeno je točno 42 milijuna kuna poreznih obveznika!
Nakon jučerašnje sjednice splitskog Gradskog vijeća u Splitu se priprema nova molba za sastanak s predstavnicima Vlade, prije svega ministrima Grčićem, Linićem i Čačićem. Država kao jedan od partnera u cijelom poslu morat će se konačno izjasniti o budućnosti projekta jer i sama plaća posljedice neizgradnje cijelog kompleksa u Lori.
Jedina razlika jest da su ti milijuni zanemariva stavka za državni proračun, dok bi zbog njih Split mogao vrlo lako bankrotirati.
