"Ova presuda je jedino moguća, ova presuda ima važnu poruku prema Državnom odvjetništvu a to je - ne možete podizati optužnice bez niti jednog jedinog dokaza”, rekao je odvjetnik Anto Nobilo.

Državno odvjetništvo po njegovim riječima nije predložilo ni jednog svjedoka osim jednog koji je bio periferan i nije štetio obrani, dok su svi ostali bili svjedoci obrane.

Nobilo smatra da Državno odvjetništvo treba prestati optuživati ljude bez dokaza, poručivši da je tužiteljstvo doživjelo fijasko.

"Jedanput zauvijek treba prestati optuživati, raditi ljudima štetu, a da nemate dokaza, da niste ništa ponudili sudu kao dokaz", poručio je.

Za taj predmet rekao je da je bio kratak jer je okončan u svega dva tjedna, no neutemeljene optužnice, kazao je podižu se i u velikim slučajevima, ali javnost to zaboravi jer postupci traju po 10, 15 godina.

Nobilo: DORH treba raditi kvalitetnije istrage

"Kad se ide u optužbu treba raditi kvalitetnije istrage, treba tužit samo ono što ima čvrste dokaze, a ne paušalne, zato što netko od vas očekuje jer je netko naručio kazneni postupak ili zato što je to zgodno u određenom trenutku”, rekao je Nobilo.

Ustvrdio je kako nitko nije mogao ni pomisliti da će se u tom slučaju optužiti Todorića s obzirom da je Todorić u svakom trenutku potraživao dividendu od 600 milijuna eura.

Upitao je pritom zašto bi se Todorić 'utalio' s još troje ljudi kako bi došao do 1,2 milijuna eura i podijelio na četiri dijela i onda oštetio vlastitu tvrtku u kojoj je stopostotni vlasnik. Smatra da je to besmisleno i suprotno bazičnoj logici.

Presudom je zadovoljan iako ona Todoriću "ruši platformu da Plenković upravlja pravosuđem", rekao je kroz šalu Nobilo, ponovivši da je za njega važnija poruka tužiteljstvu.

"Ne smijete više to raditi, netko u tužiteljstvu mora skupiti odrasle ljude i stvoriti tijelo koje će kontrolirati optužnice da im ne izlaze bez temelja kao što Vrhovni sud kontrolira presude”, poručio je odvjetnik.

Ukazao je pritom na niz optužnica kojima su prethodile "traljave istrage". Zaključio je da netko mora uspostaviti stručnu kontrolu nad operativcima DORH-a.

Za optužnicu u drugom slučaju, tzv. velikom Agrokoru, rekao je da će na nju danas predati odgovor. Za tu optužnicu rekao je da je toliko kontradiktorna kao da ju je radilo pet nezavisnih ljudi koji nisu međusobno komunicirali. "Sami sebe pobijaju, malo sam emotivan jer sam bio tužilac 15 godina i uvijek mi je žao kad se loše radi u tužiteljstvu i zato sam ljut, a pogotovo ako se uzmu ove sumnje na korupciju što ruši dignitet tužiteljstva, netko nešto mora napraviti da se ta institucija obnovi”, zaključio je.

'Tužiteljica pisala scenarij za Spielberga, ali nije pitala optuženike žele li biti glumci'

Braniteljica četvrtooptužene Sanja Ormuž Nicole De Rossi rekla je da je završna riječ tužiteljstva bila fascinantna, ali da je "bila napravljena kao scenarij da Spielbergu otvori vrata za crveni tepih".

"Ništa od toga se u ovom postupku nije dogodilo ni dokazalo i pišući scenarij za optužnicu nije pitala optuženike žele li biti glumci u njenom igrokazu. To vam je tako kad Državno odvjetništvo krene u jedan veliki postupak pod pretpostavkama, ali ne samo pod pretpostavkama nego možda i pod pritiscima nečije politike i onda se posrne pa padne. To je tako i tako treba biti”, zaključila je braniteljica, koja smatra da je današnja presuda dokaz neovisnog hrvatskog pravosuđa.

Todorićeva odvjetnica Ljiljana Planinić rekla je da je od početka očekivala takvu presudu koja je za nju jedina moguću i zakonita. Dodala je da je bila braniteljica po službenoj dužnosti koja se našla u specifičnoj situaciji jer je njezin branjenik odbijao komunikaciju sa sudom, smatrajući da se nema od čega braniti.

Braniteljica Ante Huljeva Ines Margetić rekla je da je to bio jedan od najintrigantnijih slučajeva, u kojem tužiteljstvo nije imalo malo dokaza, što je obrana rekla još na optužnom vijeću.

Suprotno braniteljima, tužiteljica Karolina Dragičević je rekla da oslobađajuću presudu nije doživjela kao fijasko, a smatra da je sudsko vijeće donijelo pogrešnu odluku, pogrešno ocijenivši dokaze, što je dovelo do pogrešnih zaključaka o odlučnim činjenicama zbog čega će podnijeti žalbu.

Smatra da se trebalo analitički pristupiti ocjeni isprava i personalnih dokaza jer nedostatak isprava u predmetu, posebno kad se radi o poslovanju gospodarskih subjekata, nije logično nadoknađivati personalnim dokazima, što je ovdje bio slučaj.