Prije nego što se upustite u projekt stvaranja vrta na balkonu, pa čak i prije provjere nužnih uvjeta poput dnevne količine sunčeve svjetlosti i stranu svijeta na koju vam gleda balkon, dobro se riješiti mogućih zabluda o onome što balkonski vrt zaista znači i čemu služi.

Naime, osim ako nemate terasu od stotinjak ili više kvadrata, teško je ili gotovo nemoguće da ćete u potpunosti uspjeti zamijeniti povrće koje svakodnevno jedete onim iz vlastita uzgoja. Naravno da to ne znači da nećete itekako obogatiti svoju kuhinju i prehranu ukusnim povrćem iz svog vrta, čiju svježinu i okus povrće iz trgovine teško može nadmašiti. Usto, balkonski će vam vrt svaki pogled kroz prozor učiniti puno ugodnijim za oči, baš kao i susjedima i prolaznicima. Ipak, uvjerljivo najveća korist od vrta na balkonu vrlo je učinkovito rješavanje svakodnevnog stresa radom u vrtu. U trenucima kad umrljani zemljom do lakata pokušavate što nježnije presaditi sadnicu u pripremljenu posudu, teško je misliti na svakodnevne probleme.

Osnovni uvjeti

Idealan balkonski vrt okrenut je prema jugu, ali i oni koji gledaju na zapad ili istok mogu vrlo dobro uspijevati. Najvažnije je da vam balkon od proljeća do jeseni ima od šest do osam sati sunčeve svjetlosti dnevno. To ne znači da vrt koji je izložen manjoj količini svjetlosti od toga ne može nikako uspjeti, ali znači da neće biti tako bujan i plodonosan. Nekim začinskim biljkama poput bosiljka, kojeg pretjerana izloženost sunčevu svjetlu tjera u (pre)ran cvat i tako vam uskraćuje velike i sočne listove, pa je zato dobro na balkonu stvoriti mjesta koja će većinu dana ipak biti u hladu. Ulogu, naravno, igra i klima – teško da će vam origano s balkona u Zagrebu biti usporediv s onim koji je rastao na Hvaru, pa imajte i to na umu pri odabiru povrća i začinskog bilja koje mislite saditi.

Što se tiče površine balkona potrebne za vrt, budite bez brige. I na malene se balkone bez problema mogu staviti najmanje tri ili četiri velike posude sa zemljom, u kojima možete uzgojiti sasvim pristojne primjerke rajčica, paprika, patlidžana ili gotovo svakog povrća na koje ste se namjerili.

Ako ste tanki s prostorom, sjetite se da uz balkonska vrata uvijek možete postaviti vertikalan otvoreni ormar s više polica za posude s biljem, na rubove balkone možete postaviti manje posude sa začinskim biljem (s unutarnje i vanjske strane), a ako vam je balkon natkriven, razmislite i o opciji visećih posuda s cvijećem ili začinima. Viseće posude prepune cvijeća i začina koje se njišu na povjetarcu stvorit će posve drugačiji ugođaj na balkonu punom zelenila od onog koji inače prevladava u urbanom sivilu.

Ni kod odabira posuda za balkonski vrt ne biste trebali imati puno problema. Za uzgoj povrća važno je da posude budu dovoljno duboke (40-50 cm ili više) kako bi korijen mogao ući što dublje u zemlju i tako omogućiti optimalan rast. Za začinsko bilje, bez kojeg nijedan balkonski vrt nije potpun, dovoljne su i posude manjih dimenzija, ali imajte na umu da će većoj posudi s više zemlje u pravilu rasti bujnija biljka, što sa začinskim biljem može dati divan efekt.

Što se tiče materijala za posude, treba znati da je jedina važna razlika među raznim tipovima materijala ona - estetska. Ako želite da vam vrt izgleda još ljepše i možete si to priuštiti, slobodno navalite na velike i skup(lj)e posude od kamena, terakote ili keramike. Za uzgoj povrća i začinskog bilja na balkonu savršeno su dobre i plastične posude, koje se mogu kupiti za malen novac. No jednako tako upotrebljivi su i drveni sandučići obloženi čvrstim plastičnim vrećicama, posude od drvenih paleta, velikih torba, kašeta ili bilo kakve posude koje možete sami izraditi za malen novac. O samostalnoj izradi takvih jednostavnih posuda postoji niz korisnih videa na internetu, baš kao i o svim drugim aspektima balkonskog vrtlarenja.

Sadnice ili sjeme?

Kad ste odlučili koje povrće i začinsko bilje želite imati u svom balkonskom vrtu, sljedeća odluka koja je pred vama odnosi se na izbor hoćete li uzgajati biljke iz sjemena ili ćete kupiti sadnice i presaditi ih u pripremljene posude sa zemljom. Vlastoručno biranje i nabava sjemena, sijanje i praćenje klijanja definitivno ima svojih čari, a kupnja gotovih sadnica jednostavnije je i brže rješenje. Nasreću, sadnice povrća počele su se prodavati posvuda, a ovih se dana mogu nabaviti i na mini sajmu sadnica i cvijeća na zagrebačkom Glavnom kolodvoru. Kad kupujete sadnicu, pokušajte saznati o kojoj se sorti točno radi i postoje li kakve posebne upute za njezin uzgoj. Također, ako imate priliku odabrati sorte koje rano dozrijevaju i imaju manje plodove, uzmite ih jer ćete tako dobar dio ljeta i jeseni imati svježe povrće na svom balkonu.

Priprema posuda sa zemljom

Ključan dio pripreme posuda sa zemljom za presađivanje sadnica odnosi se na sloj za drenažu. Naime, dno posude potrebno je u visini od tri do pet centimetara prekriti krutim materijalom, za koji vam mogu poslužiti krhotine razbijene posude, peleti, kamenje ili bilo koji drugi tvrdi materijal. Nadalje, ne zaboravite da posuda mora imati rupe na dnu kako bi višak vode od zalijevanja mogao nesmetano otjecati. Ako se, naime, dogodi da se voda od zalijevanja akumulira i zadržava na dnu posude, vrlo lako može doći do truljenja korijena i, posljedično, do smrti biljke. Nakon što ste dno posude prekrili drenažnim slojem, vrijeme je za dosipavanje zemlje, ali pazite da posude ne napunite do samog vrha. Naime, posude koje su do samog ruba pune zemljom teže je zalijevati, pa je uobičajena preporuka da se zemlje naspe do centimetar ili dva ispod ruba posude. Svi ovi savjeti odnose se prvenstveno na velike i duboke posude u kojima ćete uzgajati povrće, ali vrijede i za manje posude u kojima ćete uzgajati začinsko bilje, pri čemu drenažni sloj ne mora biti toliki kao u velikim posudama.

Što od povrća uzgajati na balkonu?

U načelu na balkonu možete uzgajati bilo koje povrće, a vjerojatno najpopularnije su rajčice, a naročito cherry-rajčice koje odlično uspijevaju u posudama. Odlično uspijevaju i paprike raznih sorta, od babura do ljutih feferona. Balkon je vrlo pogodan i za uzgoj (mladog) luka, a lučice možete kupiti u svakoj iole većoj trgovini, naročito u ovo doba godine. Ne zaboravite da svaka vrstu povrća zahtijeva specifičnu brigu, pa tako primjerice rajčice treba redovito orezivati (nepisano pravilo kaže da se, kad rajčica počne cvjetati, mogu odrezati sve grane koje su ispod prve grane na kojoj su se pojavili cvjetovi), trgati zaperke i na taj način usmjeravati biljku u razvoj cvijeća odnosno plodova. Među povrćem na balkonskim vrtovima popularni su i grah i zelena salata, a naročito jagode, kojima ne treba puno zemlje.

Zalijevanje i gnojenje vrta

Nakon što se presadili svoje sadnice (kupljene ili uzgojene iz sjemena, svejedno je) u pripremljene posude, dobro ih zalijte. Što se tiče učestalosti daljnjeg zalijevanja vrta, tu nema pretjerano krutih pravila i najbolje se osloniti na provjerenu metodu zvanu prst u zemlji. Treba li biljku zaliti, najbolje je provjeriti tako da gurnete prst par centimetara u zemlju i ako ne osjetite nikakvu vlagu, vrijeme je za zalijevanje. Imajte na umu da, naročito po toplu vremenu, voda relativno brzo isparava iz posuda, a ako zemlja ostane potpuno suha, korijenje će doživjeti šok od kojeg se neće brzo oporaviti. Logično, voda će brže ispariti iz manje posude nego veće, pa imajte i to na umu pri zalijevanju. Naravno, manično zalijevanje vodi drugom ekstremu sa sličnim ishodom - smrću biljke. Ako vam je balkon natkriven, trebat će više zalijevanja jer se ne možete osloniti na kišu. S druge strane, natkriveni balkon omogućava vam da sami dozirate količinu vode, što ima svojih prednosti u slučaju više kišnih dana zaredom.

Što se tiče gnojiva, slobodno koristite komercijalno tekuće gnojivo koje se miješa s vodom, pri čemu treba dobro paziti na ispravne omjere koji su navedeni u uputama za korištenje gnojiva. Tekuće gnojivo najbolje je koristiti u fazi cvjetanja i rasta plodova. Može se koristiti i kruto gnojivo, bilo to ono umjetno koje se također može nabaviti u gotovo svakoj većoj trgovini općeg tipa ili pak ono prirodno. Ukoliko se odlučite za prirodno gnojivo, imajte na umu da je najbolje ono u granulama, po mogućnosti dehidrirano, koje nije teško nabaviti ukoliko poznate nekog tko živi na selu i ima kokoši. Prirodno gnojivo možete i sami proizvesti (ne na TAJ način!), između ostalog i višednevnim namakanjem koprive u vodi s kojom ćete kasnije zalijevati vrt, ali prije nego što se odlučite na taj korak, jedno upozorenje: malo što smrdi kao voda u kojoj se danima namakala kopriva.

Ne zaboravite na začinsko bilje

Jedna od najkorisnijih stvari koje možete uzgajati na balkonu jest začinsko bilje. Okus i miris svježe ubranog peršina, bosiljka, vlasca, medvjeđeg luka, celera, kopra, timijana, origana, mente ili bilo kojeg drugog začinskog bilja nije usporediv s okusom i mirisom suhih začina. Najbolje je to što začinsko bilje zauzima vrlo malo prostora, relativno lako ga je uzgojiti i u većim količinama (za razliku od povrća), pa tako možete gotovo u potpunosti prijeći s kupovnih začina na one svježe iz vlastita uzgoja. Kad prvi put probate salatu od svojih cherry-rajčica, češnjaka, bosiljka i domaćeg maslinova ulja, poželjet ćete ju jesti svakog dana.

Neuspjeh nije propast nego početak procesa učenja

Vrtlarenje na balkonu je jedna od onih aktivnosti u kojoj bezbroj začkoljica i sitnica može činiti razliku između uspjeha i neuspjeha, pa imajte na umu da sve gore navedeno nije ništa doli kratki opis najosnovnijih stvari koje morate znati ako želite vrt na balkonu. Svaka biljka, bila ona začinska ili povrtna, ima svoje posebnosti. Ne traže sve biljke identičnu količinu vode, gnojiva ili sunčeve svjetlosti. O biljnim ušima i ostalim napasnicima u vrtu dala bi se napisati knjiga, baš kao i o samoregulirajućim sustavima za zalijevanje. O vrtnom cvijeću i začinskom bilju koje dobro funkcionira u istim posudama s nekim vrstama povrća također. Čak i ako sve napravite dobro isprve, što je gotovo nemoguće, nije nezamislivo da će vam silovita oluja napraviti takav krš na balkonu da ćete ostati bez pola vrta. Riječima mudraca: shit happens i zato neuspjeh ne treba doživljavati dramatično.

Koja je poanta ovog parafilozofskog zaključka, pitate se. Poanta je da je nemoguće u jednom tekstu (ili knjizi) opisati sve detalje koje morate znati ako želite divan balkonski vrt. Učenje je proces koji traje, a najbolje se uči na vlastitim greškama kojih će, budite bez trunke sumnje, sigurno biti.

Naravno, teorijsko znanje je više nego dobrodošlo i itekako će vam pomoći da izbjegnete početničke greške, pa stoga ne zaboravite: Google i YouTube su vam prijatelji. Svaku ideju koja vam padne napamet u vezi vrta netko je sigurno već detaljno opisao i/ili snimio kako bi pomogao ljudima poput vas - iskoristite to.

Ako danas počnete s radom na svom balkonskom vrtu, za par godina ćete se vjerojatno smijati greškama koje ste radili u početku. Jednu stvar nemojte smetnuti s uma - stvaranje balkonskog vrta je prvenstveno relaksacija i odlična antistres terapija. Sve više od toga, poput opuštajućeg vizualnog dojma i slasnih zalogaja u kojima ćete uživati uspijete li doći do plodova svog rada, treba smatrati dodanom vrijednošću, a ne glavnim ciljem vrtlarenja. Ako razmišljate tako, balkonski vrt će biti uspjeh čak i ako neslavno propadne s prvom ljetnom olujom.