Hoće li se građani u šetnji Pantovčakom mimoilaziti s muflonima i jelenima lopatarima ili će se krupna divljač ipak izmjestiti s tog područja? Odgovor na to pitanje može se očekivati čim netko osvijesti svoju nadležnost nad golemom park-šumom na obroncima Zagrebačke gore.

S Pantovčaka konstatiraju da je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović na samom početku mandata donijela Odluku o pokretanju postupka određivanja sjedišta Ureda te imenovala Povjerenstvo za izradu stručnog nalaza o smještajnim potrebama Ureda. To tijelo je pak 'svojom ekspertizom bitno pridonijelo rezultatu da se svim građanima grada Zagreba stavlja na raspolaganje cca 700.000 m2 zelenila'.

Predsjednica je u kampanji izjavila da bi Pantovčak otvorila i preuredila u 'centar za djecu s posebnim potrebama', a u međuvremenu je zbog sigurnosnih razloga odustala od najavljivane selidbe u Visoku ulicu. Iz tog vremena ostala je upamćena i izjava tadašnjeg šefa Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom Mladena Pejnovića o tome da nema nikakvu viziju što napraviti s 'dvije tisuće jelena' koji se ondje nalaze u slučaju da se Pantovčak oslobodi.

U osvit novih predsjedničkih izbora, Ured predsjednice podsjeća da je u travnju prošle godine održana konferencija za novinare 's ciljem predstavljanja završetka procesa optimizacije kompleksa Ureda predsjednice na minimum nužan za obavljanje redovitog poslovanja, odnosno prezentaciju projekta buduće park-šume Pantovčak, koja bi bila otvorena svim građanima'.

'Očekivano je da bi park-šuma Pantovčak mogla biti stavljena u funkciju i otvorena za građane do kraja ove godine, a u formalnom smislu spomenuta javna površina (cca 700 tisuća četvornih metara šume) bit će tretirana kao javno dobro od strane onih kojima je dana na upravljanje, a to je u ovom slučaju Grad Zagreb, pa Vas ljubazno molimo da se za pitanja o potrebnim radnjama obratite Gradu Zagrebu', odgovorili su tportalu iz Ureda predsjednice.

Naveli su i da je zaštita životinja i šume pokrivena s dva programa iz 2011. godine, na rok važenja od 10 godina. Prvi je Program gospodarenja po rješenju Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, a na zahtjev Hrvatskih šuma. Drugi je Program zaštite divljači po rješenju Ministarstva kulture, a na zahtjev podnesen putem Hrvatskog lovačkog saveza, s time da je jedan primjerak pohranjen u Ministarstvu poljoprivrede.

Iz Ureda predsjednice zaključili su da se kontinuirano, u suradnji s Hrvatskim šumama i Hrvatskim lovačkim savezom kao zakonskim izvođačima tih programa, brinu o poštivanju njihovih odredbi.

Iz Grada Zagreba odgovaraju pak da je Gradska skupština u lipnju donijela Zaključak o sklapanju Sporazuma s Republikom Hrvatskom o imovinsko-pravnim odnosima na nekretninama kompleksa Predsjedničkih dvora.

'Temeljem navedenog Zaključka, a po donošenju odluke Vlade Republike Hrvatske, sklopit će se Sporazum predmet kojeg su isključivo imovinsko-pravni odnosi vezani za stjecanje vlasništva nekretnina. Napominjemo da, s obzirom da još uvijek nije potpisan navedeni Sporazum, Grad Zagreb nije službeno ušao u posjed nekretnina kompleksa Predsjedničkih dvora', odgovorio je tportalu Damir Lasić, pročelnik Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove i imovinu Grada.

Podsjetimo, zagrebačka Skupština odobrila je gradonačelniku Milanu Bandiću sklapanje tog sporazuma uz žučno protivljenje oporbenih vijećnika, a većinska podrška ishodovana je na sjednici sazvanoj iznebuha, sa sporazumom kao jedinom točkom dnevnog reda.

>>> Šuma Pantovčak otvara se građanima: 'Je li to poklon predsjednice povodom objave kandidature?'

Sporazum su trebali potpisati gradonačelnik Bandić i tadašnji ministar državne imovine Goran Marić, a koji je na dan održavanja Skupštine, opterećen nekretninskom aferom, izjavio da je svu svoju imovinu stekao prije uključivanja u politiku. Marić je danas bivši ministar, a očekuje se da će sporazum u ime Vlade potpisati njegov nasljednik Mario Banožić.

Na lanjskoj presici ministar Marić precizirao je da će opseg korištenja prostora za potrebe Ureda predsjednice biti smanjen za gotovo tri četvrtine te najavio da će Ministarstvo izraditi parcelacijski elaborat sukladno kojem bi se kompleks Ureda predsjednice smanjio na 250 tisuća metara četvornih, dok će se preostalih 700 tisuća metara četvornih vratiti na upravljanje Ministarstvu, odnosno ustupiti Gradu Zagrebu na 50 godina.

Pola godine kasnije Bandić i Marić na radnom su sastanku, između ostalog, razgovarali o otvaranju Pantovčaka za građane, ali na tome je očito stalo.

U međuvremenu, oglasio se i Hrvatski lovački savez (HLS), kao izrađivač Programa zaštite divljači. Na upit tportala što se planira učiniti s krupnom divljači koja obitava u park-šumi Pantovčak, koliko je tamo grla prema posljednjim raspoloživim podacima i hoće li se te životinje izmjestiti na neko drugo područje, kao i kakve aktivnosti Savez poduzima povodom najavljenog otvaranja park-šume, odgovorili su jednom rečenicom.

'Točno je da je Hrvatski lovački savez izrađivač navedenog Programa zaštite divljači, ali naručitelj i vlasnik istog Programa je Ured predsjednice RH te Vas molimo da se za sva pitanja obratite Uredu koji raspolaže traženim podacima', naveli su iz HLS-a.

Prema Programu zaštite divljači, na Pantovčaku su 2011. godine obitavala 124 jelena lopatara te dvije srne i 116 muflona. Dio životinja doveden je s Brijuna u mandatu predsjednika Stipe Mesića, a divljači su pridruženi poniji i magarci. Tu je i brojna sitna divljač: kune, lisice, vrane, čavke zlogodnjače, svrake i šojke kreštalice, zečevi, fazani, jarebice i trčke, prepelice, divlje patke i crne liske. Tik do Ureda predsjednice žive i vjeverice, paunovi, šišmiši, krtice, ježevi, miševi, šumske voluharice, jastrebovi kokošari, kopci ptičari, škanjci mišari, sove, sivi sokoli, gatalinke, barske kornjače itd.

Predsjednički dvori ograđeni su betonsko-žičanom ogradom visine oko dva metra, s ciljem sprečavanja ulaska neovlaštenih osoba, ali i sprečavanja ulaska ili izlaska divljači. Jeleni lopatari i mufloni nisu, naime, autohtona divljač te se 'nikako ne smije dopustiti njihov izlazak u slobodnu prirodu'.

'Prema dostupnim podacima iz crvenih knjiga ugroženih vrsta Hrvatske i postojećih stručnih studija, na području Pantovčak - Predsjednički dvori stalno ili povremeno živi niz ugroženih i zaštićenih vrsta, uključujući sisavce, ptice, vodozemce i gmazove kao skupine od posebnog interesa, a među kojima vrste na koje je potrebno obratiti posebnu pozornost u smislu očuvanja staništa, osiguravanja mira ili prikupljanja podataka važnih za monitoring', navodi se u Programu zaštite divljači.

Prema ranijim spoznajama, životinje na Pantovčaku se svake godine prebrojavaju, a na zahtjev Ureda predsjednika višak se transferira u ograđene prostore lovačkih društava. Mufloni se pak puštaju na slobodu u brdska priobalna područja, najčešće na Biokovo.