Nakon što je Arapska liga u srijedu održala izvanrednu sjednicu na razini stalnih predstavnika zbog preseljenja veleposlanstva Sjedinjenih Država u Jeruzalem tportal donosi prikaz te panarapske organizacije koja je uputila oštar prosvjed zbog, kako su naglasili, 'nezakonite američke odluke' što je uzrokovala nasilje i desetine mrtvih u Palestini
Arapska liga je regionalna organizacija arapskih zemalja u i oko sjeverne Afrike, Afričkog roga te jugozapadne Azije. Organizacija je osnovana u Kairu 22. ožujka 1945. godine te ju je tada činilo šest članica: Egipat, Irak, tadašnja Transjordanija, Libanon, Saudijska Arabija i Sirija. Danas broji ukupno 22 članice, a glavni cilj lige je približavanje odnosa među zemljama članicama i koordinacija međusobne suradnje, čuvanje njihove nezavisnosti i suvereniteta, kao i raspravljanje poslova i interesa arapskih zemalja na opći način.
Kroz institucije poput Edukativne, kulturne i znanstvene organizacije Arapske lige (ALECSO) i Vijeća arapskog ekonomskog jedinstva (CAEU), Arapska liga pruža političke, ekonomske, kulturne, znanstvene i socijalne programe osmišljene radi promocije interesa arapskog svijeta.
Pored toga, organizacija igra ulogu foruma za zemlje članice radi koordinacije pozicija njihovih politika, razmatranja stvari od općeg značenja, smirivanja arapskih nesuglasica i ograničavanja sukoba poput libanonske krize 1958. godine. Uz to, Liga služi kao platforma za skiciranje i zaključivanje mnogih važnih dokumenata koji promoviraju gospodarsku integraciju. Jedan od primjera za to je Povelja o zajedničkoj arapskoj ekonomskoj akciji koja izlaže principe gospodarskih aktivnosti u regiji.
Svaka zemlja članica Arapske lige ima pravo na samo jedan glas u Vijeću lige, a odluke su važeće samo za države koje su izravno glasale za određene prijedloge. Svrha osnivanja Lige 1945. godine bilo je osnaživanje i koordinacija političkih, kulturnih, ekonomskih i socijalnih programa članica, kao i posredovanje u međusobnim sporovima ili sporovima s trećom stanom.
>>> Arapske zemlje Trumpu: Odustani!
Također, potpisivanje Ugovora o zajedničkoj obrani i ekonomskoj suradnji 13. travnja 1950. godine obavezalo je potpisnike na koordinaciju mjera vojne obrane koje je uslijedilo nakon arapskog poraza u Arapsko-izraelskom ratu 1948. godine. Početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća Ekonomsko vijeće Arapske lige dalo je prijedlog da se oforme Udružene arapske gospodarske komore širom europskih država, što je dovelo do osnivanja Arapsko-britanske gospodarske komore čije je cilj bilo promoviranje, ohrabrivanje i provođenje bilateralne trgovine između arapskih zemalja i njihovog najvećeg partnera u trgovini, Velike Britanije.
Arapska liga je, također, odigrala veliku ulogu u oblikovanju školskih nastavnih planova, poboljšavanju položaja žena u arapskim društvima, promoviranju interesa djece, ohrabrivanju omladinskih i sportskih programa, očuvanju arapskog kulturnog nasljeđa i poticanju kulturne razmjene između država članica.
>>> Arapska liga više nije klub diktatora
Pokrenuta je i kampanja opismenjivanja, osnaživan je intelektualni rad, a pokrenuta je i akcija prevođenja moderne tehničke terminologije za potrebe zemalja članica. Uz to, Liga ohrabruje borbu protiv kriminala i zloporabe lijekova, a bavi se i pitanjem radne snage - posebno među arapskim radnicima emigrantima.
Područje članica Arapske lige obuhvaća više od 13 milijuna četvornih kilometara te se prostire na dva kontinenta; Afriku i Aziju. Punopravne članice su Egipat, Sirija, Jordan, Libanon, Irak, Saudijska Arabija, Jemen, Somalija, Alžir, Bahrein, Džibuti, Tunis, Oman, Libija, Maroko, Katar, Mauretanija, Kuvajt, Sudan, Palestinska Samouprava, Ujedinjeni Arapski Emirati te Komori, odnosno sve zemlje u kojima su Arapi većinsko stanovništvo.