Unatoč visokoj usklađenosti s europskom pravnom stečevinom, iz Centra za mirovne studije (CMS) upozorili su Vladu, kao predlagatelja zakonskih izmjena, na nedostatno definirane odredbe u pogledu humanitarnih pitanja, tretmana istospolnih zajednica, prava stranaca na stalnom boravku, prisilnog udaljenja te postupaka prema maloljetnicima.

'Predloženim zakonskim izmjenama Hrvatska je propustila regulirati i neka područja iznad minimalnih standarda', konstatirala je Julija Kranjec iz CMS-a navodeći kao primjer činjenicu da se u zakonu 'stavlja naglasak na nacionalnu, a ne na ljudsku sigurnost i prava stranaca'.

Ukazala je i kako 'puno stvari u zakonu još zapinje, jer je puno administrativnih i birokratskih prepreka koje moraju prijeći'. 'Iako slijedimo europsko pravo, postoje neke manjkavosti. Hrvatska kao da nema snage ići iznad minimuma, pa je doslovce prepisala minimalne standarde vezano uz prava stranaca', upozorila je Kranjec.

Javnosti je predstavljena i radna verzija Izvještaja o položaju stranaca u Republici Hrvatskoj koja obuhvaća i iskustva nepovoljnih životnih, radnih i drugih uvjeta u kojima žive stranci, ali i daje osvrt na niz napada i događanja s nepovoljnim ishodima za strance.

'Ključni nalazi izvještaja upozoravaju na brojne rasističke i ksenofobne izjave hrvatskih građana, medija, akademske zajednice i političara, ali i snažne institucionalizirane oblike tih pojava. Radi se o oblicima rasizma koji su duboko ugrađeni u običaje i operativne postupke društvenih institucija koje služe kao prepreka manjinama/strancima te koje ih drže dalje od promjena njihova podređena položaja i u ekonomskoj i društvenoj matrici', upozoreno je na predstavljanju tog dokumenta.

Izdvojili su i nekoliko primjera kao što su 'marginalizacija usvajanja i provedbe integracijskih politika, različit odnos prema različitima prilikom reguliranja privremenog ili stalnog boravka ili državljanstva, nekažnjavanje nošenja ustaškog znakovlja i ustaških povika na utakmicama'.

'Nedavno je usvojena i Migracijska strategija 2013-2015. koja je upozorila na ozbiljan nedostatak stručnih, administrativnih i nadasve političkih kapaciteta za odgovorno upravljanje sustavom migracija, osobito u području integracije izbjeglica', navela je Emina Bužinkić iz CMS-a.

Konstatirala je i kako je 'u integraciji stranaca najčešći model - asimilacija', te rekla da 'imigranti najčešće nose etikete 'kradljivaca poslova' i korisnika socijalne pomoći'.

Ulaskom Hrvatske u EU očekuje se pojačani dolazak stranaca, pa je u tom smislu i predstavljeno pet studija slučaja koji su aktivisti udruge napravili početkom godine. Osim slučaja nogometaša Henrija Bellea, kojeg su s tribina vrijeđali zbog boje kože, navedene su i životne priče osoba koje su u Hrvatsku došle kao djeca bez pratnje, u potrazi za poslom ili studirati, te onih koji su se pokušali spojiti s obitelji. Svi oni konstatirali su kako se zakon i praksa ne podudaraju, odnosno da je 'problem sustav, a ne ljudi'.

Po službenim podacima koje su prenijeli u Hrvatskoj žive stranci s reguliranim boravkom iz 118 zemalja, uglavnom iz bližeg okruženja, a procjenjuje se da ih je ukupno 35.490, odnosno 0,82 posto ukupne populacije. Većina ih je zemalja regije, ponajprije iz BiH (13.628) i Srbije (3.542), pa iz Njemačke (2.427), Slovenije (2.317), s Kosova (1.879) i iz Makedonije (1.876), Talijana je bilo 1.209, Kineza 1.056, Rusa 778, dok je Amerikanaca bilo 538.