Na tribini u Europskom domu dr. sc. Lepušić (inače HDZ-ovac) objasnio je namjene i primjene toga, najkontroverznijeg dijela spomenutog ZO-a te predstavio osnovne naznake kurikuluma spolne/rodne ravnopravnosti i spolno odgovornog ponašanja koji posljednje vrijeme ne silazi s medijskih naslova.

Čemu kurikulum?

Pri predstavljanju kurikuluma zdravstvenog odgoja, čiji je i suautor, dr. Lepušić istaknuo je kao vrlo važan, čak i presudan faktor u životu mladih upravo spolnost. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, od spolno prenosivih bolesti (SPB) trenutno boluje više od 400 (!) milijuna ljudi. Od tog broja, u 2013. pola milijuna žena oboljet će od karcinoma vrata maternice (80 posto njih iz zemalja u razvoju). Uzročnik je ovoga karcinoma humani papiloma virus, a inače on je i najčešća spolna infekcija među adolescentima. Više od polovice žena koje obole od tog karcinoma će i umrijeti. Sve to skupa WHO košta preko 15 milijardi eura godišnje što je iznos od kojega ih, sigurno je, jako boli glava. Možda i više nego duša za oboljelima, ali nevažno.

Ono što jest važno, to je definitivno stati na kraj crkvenoj zadrtosti i protivljenju edukaciji i svođenju seksualne naobrazbe na jednu jedinu pretpostavku – apstinenciju.

Ono što je Dubravko Lepušić pokušao razjasniti odmah na početku, što i nije neka novost, ali se očito po tome mora 'piliti i piliti' dok god kler, desnica, dio javnosti prokatolički-konzervativno orijentirane i slični ne popuste i ne prihvate, da je pružanje informacija, odnosno naobrazba po pitanju seksualnosti jednostavno potrebna.

'Indoktrinacija apstinencijom' s druge strane, stvar je, uz kućni odgoj i vlastita stajališta, svakog mladića ili djevojke ponaosob. Nevezano uz to zna li mladić ili djevojka čemu služi kondom ili ne zna, a uzevši u obzir sve opasnosti (čitaj – bolesti ili neželjene trudnoće) koje vrebaju iz toplih postelja – trebali bi znati. Ne samo o kondomima, već i puno više.

Mnogi mladi u Hrvatskoj, poput bilo koje zemlje u svijetu, seksualno su aktivni već u srednjoj školi, a posebice nakon nje. 'Znanje o ovim opasnostima doslovce spašava živote', rekao je dr. sc. Dubravko Lepušić.

Kontroverze 'četvrtog modula' zdravstvenog odgoja

'U kurikulumu se ne iznosi vrijednosni sustav za raznorazne teme uključujući i one tzv. kontroverzne (npr. homoseksualnost), već se iznose medicinska, religijska i aktivistička stajališta o tim temama bez postavljanja vrijednosnog sustava među njima. Bitno je da se mladima da dobra informacija i da imaju mogućnost izbora. Ono što je bitno jest to da će im se dati znanje, jer bez znanja ni teoretski nije moguć dobar odabir. Ako netko od mladih prakticira npr. apstinenciju kao vrijednosni sustav obiteljske tradicije, pa naravno da će tako i raditi u životu, ali ono što je bitno je to da će znati što je npr. kondom i čemu služi. Znači, dat će mu se znanje', rekao je dr. Lepušić vrativši se u svom zaključku na prestrašne projekcije WHO-a, prema kojima će se do 2050. broj oboljelih od karcinoma vrata maternice popeti na zaprepašćujućih – milijardu žena

Što je moguće učiniti po ovom pitanju? 'Zadaća Javnozdravstvene službe u RH organizacija je probira (redoviti i organizirani pregledi), organizacija edukacije i cijepljenja. Teoretski od karcinoma vrata maternice nijedna žena ne bi trebala oboljeti, a kamoli umrijeti!', naglasio je Lepušić. U Hrvatskoj pomalo kreće edukacija u okviru zdravstvenog odgoja, formiranje probira pri Ministarstvu zdravlja je pri kraju. Jedino još nije krenulo sustavno cijepljenje. Nadam se da je razlog financijski, a ne da se postavlja pitanje treba cijepiti, jer to pitanje ne postavlja više nijedna država u svijetu', ogorčeno se na taj podatak osvrnuo Lepušić.

Treba li RH uopće kurikulum o spolnosti?

Na pitanje je li Hrvatskoj potrebna naobrazba o spolnosti ili je to, kako Crkva tvrdi, 'atak na bogobojazno ćudoređe naroda, kao i na samu demografiju stanovništva', najbolji je odgovor navesti nekoliko čvrstih činjenica koje se odnose na hrvatsku, kao i na bilo koju drugu mladež u svijetu. Preko 111 milijuna novih slučajeva spolno prenosivih bolesti godišnje javlja se u svijetu kod osoba mlađih od 25 godina. Više od polovice HIV infekcija u cijelom svijetu (oko 7.000 svaki dan) javlja se u mladih ljudi.

Deset posto trudnoća u svijetu pripada adolescenticama (poremećaj takve trudnoće dva do pet je puta veći nego kod starijih djevojaka/žena). Usto, svake se godine u cijelom svijetu nažalost obavi 4,4 milijuna
prekida trudnoća kod adolescentica. Ako je potrebno nabrajati dalje, uz nedavni podatak iz opširnog istraživanja nad mladima u RH, da se samo sedam posto njih pridržava apstinencije prije braka, onda nam kurikulum zaista i ne treba. Valjda će vjera u boga (bilo kojega) biti više nego dovoljna da izliječi sve one koji će zbog neznanja oboljeti od spolno prenosivih bolesti.