Ćorušić potječe iz Imotske krajine, iz mjesta Lovreć, a rođen je 1958. u Splitu, u kojem je i proveo dio djetinjstva. Nakon završenog studija medicine specijalizirao je ginekologiju, a specijalizaciju je privremeno prekinuo u svibnju 1991. jer se javio kao dragovoljac u Glavni stožer saniteta te je na ratištu, u postrojbama hrvatske policije i tadašnjeg Zbora narodne garde, proveo više od 19 mjeseci, tijekom kojih je zbrinjavao ranjenike od Vukovara, Vinkovaca i Osijeka do Pakraca, Lipika i Garešnice. Demobiliziran je u rujnu 1992., nakon čega je položio specijalistički ispit iz ginekologije i opstetricije, a potom je kao dragovoljac 1994. otišao u Novu Bilu, Vitez i Travnik.

Skoro postao ministar 2016.

Bio je dugogodišnji istaknuti član HDZ-a, čelnik HDZ-ova Odbora za zdravstvo, predstojnik Zavoda za ginekološku onkologiju KBC-a Zagreb, a u siječnju 2016., na prvoj sjednici vlade Tima Oreškovića, u kojoj je HDZ-ov tadašnji šef Tomislav Karamarko bio potpredsjednik, imenovan je ravnateljem KBC-a Zagreb i na toj je dužnosti ostao do danas.

Mjesto šefa najveće bolnice u Hrvatskoj, koja zapošljava gotovo šest tisuća ljudi, zapravo je bila utješna pozicija za Ćorušića jer ga je Karamarko htio postaviti za ministra zdravstva. Njegovo se imenovanje na ministarsku dužnost tada smatralo sigurnim, no to je spriječio tadašnji HDZ-ov koalicijski partner Most izašavši s podacima o liječničkoj pogrešci za koju je Ćorušić bio odgovoran.

Pacijentici odstranio pogrešan jajnik

Riječ je bila o operaciji iz 2014., tijekom koje je Ćorušić pacijentici odstranio pogrešan jajnik, zbog čega joj je kasnije isplaćena odšteta. Ćorušić je nekoliko godina kasnije tvrdio da se Most čak i predomislio, ali da je tadašnji premijer Orešković bio pod utjecajem liječničkih udruga koje su bile protiv njega, a ustrajao je u tome da nije napravio liječničku pogrešku.

Godinama je bio jedan od najmoćnijih ljudi u zdravstvu, a smatralo ga se čak i 'ministrom u sjeni'. Bio je poznat po svojim konzervativnim stavovima, a smatralo se da je dobro povezan s Katoličkom crkvom te da je ona preko njega ostvarivala svoj utjecaj u hrvatskom zdravstvu, što se prvenstveno odnosi na borbu protiv pobačaja i medicinski potpomognute oplodnje.

Gorljiv protivnik pobačaja i umjetne oplodnje

Kad je riječ o pobačaju, bio je gorljiv protivnik tog zahvata smatrajući da je 'najgadljiviji postupak u medicini', a bio je i jedan od mnogih hrvatskih ginekologa koji su uložili priziv savjesti da ne bi morali obavljati pobačaje. To što je prethodno, tijekom svoje duge karijere, obavljao pobačaje, opravdavao je tvrdnjom da je to tada bila radna obaveza. Govorio je da se pravo žene na pobačaj mora ograničiti, a da bi se one žene koje žele taj zahvat trebale obavezno savjetovati sa stručnjacima, u prvom redu psihologom, 'a moguće i svećenikom'. Sam pobačaj nije smatrao liječenjem.

'To nije liječenje, to je medicinska usluga na zahtjev. Dakle, kad gledamo u tom kontekstu, ta gospođa nije pacijent, nego je klijent, korisnik usluge', rekao je Ćorušić u ožujku 2019. u emisiji HRT-a 'Otvoreno'. Kad je SDP-ova vlada 2012. donosila Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji, bio je jedan od predvodnika HDZ-ovih protivnika tom zakonu i tvrdio je da se njime podržava eugenika.

'Ovim se zakonom omogućuje ubijanje nedužnih. Da bi se dobilo jedno dijete, mora se žrtvovati desetero njegove braće i sestara, a trideset posto zametaka ne preživi zamrzavanje. Prošle godine u Hrvatskoj je bilo 43 tisuće novorođenčadi, a svega njih jedan i pol posto bilo je začeto metodama umjetne oplodnje. Kolege koji se bave tim pitanjem olako se odlučuju na umjetnu oplodnju, a da prije nisu pokušali napraviti neke druge metode liječenja neplodnosti, primjerice rekonstrukciju jajovoda', govorio je tada Ćorušić.

Trudnica pobačaj morala obaviti u Sloveniji

Karijeru na čelu KBC-a Zagreb obilježila mu je i nevjerojatna i mučna priča Mirele Čavajde, trudnice koja je tražila prekid trudnoće jer se utvrdilo da dijete koje nosi ima zloćudni tumor i da ne bi preživjelo više od nekoliko tjedana. Čavajda je, nakon što joj je to odbijeno u bolnici Sv. Duh i dok je o njezinom slučaju odlučivalo povjerenstvo KBC-a Zagreb, potražila pomoć u susjednoj Sloveniji. U svibnju 2022. Ćorušić je u središnjem Dnevniku HTV-a komentirao njezin slučaj.

'Kako se radi o 28. tjednu gestacijske starosti djeteta, zaključili su da postoji šansa da se dijete liječi nakon što se rodi i nitko nema pravo u ovom trenutku u Hrvatskoj tražiti nešto što bismo mogli nazvati eutanazijom', rekao je tada Ćorušić. U emisiji 'Otvoreno' postupak je opisao kao brutalan jer da se 'iglom ulazi u maternicu i cilja srce fetusa. Riječ je o ubojstvu nakon kojeg se plod u dijelovima vadi’. Na te su njegove izjave reagirali slovenski kolege, pa je tako predstojnik Ginekološke klinike Kliničkog centra Ljubljana Gorazd Kavšek poručio da je 'tumačenje pojedinih hrvatskih kolega pogrešno i stvara dodatno emocionalno opterećenje liječnicima koji provode zahvate, a posebno trudnicama koje se susreću s takvom situacijom'. Također je rekao da se proces pobačaja u suvremenoj medicini već duže vrijeme ne provodi onako kako je Ćorušić opisao.

Dva puta ga policija odvodila u Vrapče

Ćorušić je imao problematičnih situacija i izvan liječničkog kruga i bolnica, pa su tako mediji objavili da je 2009. bio u središtu dva incidenta s vatrenim oružjem. U jednom je slučaju, navodno pod utjecajem alkohola, izvadio pištolj pred svojom djecom i prijetio da će se ozlijediti, nakon čega ga je privela policija te je završio u Klinici za psihijatriju u Vrapču. U drugom je pak slučaju pucao iz pištolja u zagrebačkom naselju Šestine, gdje mu se nalazi obiteljska kuća, te ga je opet privela policija i odveden je u Vrapče.

Jedan od posljednjih incidenata vezanih za Ćorušića bila je pojava legionele na KBC-u, odnosno činjenica da javnost mjesecima nije znala za to, kao ni za nekoliko preminulih od te bolesti.

'Meni je sve jasno i ja razumijem da je to unijelo nemir, ali upravo možda zbog toga nismo htjeli dizati paniku, da se ljudi ne bi prestrašili i upravo zbog toga možda nismo to javno objavili. Rekoh, ima je vjerojatno u svim bolnicama i hotelskim kompleksima, ali ne s ovakvim posljedicama. Išli smo s tim ritmom obavještavanja javnosti i institucija', rekao je u lipnju ove godine Ćorušić.