Hrvatskom je u utorak prostrujala vijest da je Sveti Otac Franjo imenovao nadbiskupom koadjutorom Zagrebačke nadbiskupije preuzvišenog mons. Dražena Kutlešu te bi on trebao doći na poziciju sadašnjeg nadbiskupa zagrebačkog, kardinala Josipa Bozanića. Međutim, ne još
Katolička crkva je hijerarhijski uređena institucija, na čijem čelu je biskup rimske Crkve, papa, koji ima svu vlast. U svojoj unutarnjoj strukturi organizirana je u više dijelova koji se nazivaju biskupije, odnosno dijeceze ili mjesne crkve. Kao autonomna crkvena područja, povjerena su pastirskoj brizi i služenju dijecezanskog biskupa. A biskupi ili nadbiskupi koadjutori zapravo su vrsta pomoćnog biskupa/nadbiskupa i postavljeni su da budu od pomoći dijecezanskom biskupu u konkretnoj biskupiji ili nadbiskupiji.
Međutim pozicija koadjutora uključuje to da će on naslijediti dijecezanskoga biskupa kada rimski biskup, papa, odluči da je vrijeme za to. Zanimljivo je to da je mons. Dražen Kutleša na čelo Splitsko-makarske nadbiskupije došao također kao nadbiskup koadjutor Marinu Barišiću. Sada dolazi kao koadjutor i u Zagreb. Prema nekim informacijama, sada 73-godišnjeg Bozanića trebao bi zamijeniti kada on napuni 75 godina.
vezane vijesti
Biskup u povjerenoj mu biskupiji obavlja trostruku zadaću naučavanja, posvećivanja i vladanja te ima svu redovitu, vlastitu i neposrednu trostruku vlast, tj. zakonodavnu, izvršnu i sudsku, kojom se služi za upravljanje osobno ili preko drugih osoba (generalni, biskupski, sudski vikar).
U redovitom vođenju biskupije ili mjesne crkve, kao i u obnašanju pastirske službe, biskup računa na pomoć svojih najbližih suradnika, ali može tražiti ili dobiti pomoć drugih biskupa. Jedan od tih biskupa jest biskup koadjutor kao pomoćnik kojega Sveta Stolica postavlja biskupu osobno i na njegov zahtjev zato što ne može u potpunosti obavljati svoje dužnosti zbog slabog zdravlja, starosti ili drugog razloga, a o tome je pisao portal Nedjelja.ba. U nekim slučajevima opravdani razlog mogu biti i velike pastoralne potrebe biskupije, kao i njezina veličina i obujam posla. Treba također napomenuti da, prema sadašnjoj praksi, Sveta Stolica automatski postavlja biskupa koadjutora ako je biskup koji ga traži već navršio 70 godina života.
Biskup koadjutor preuzima svoju službu prema propisanoj kanonskoj odredbi. Ta služba ima dvostruku svrhu: s jedne strane pomoći biskupu u sveukupnoj upravi biskupijom, što uključuje dužnost zamjenjivanja biskupa ako je odsutan ili zapriječen, kao i preuzimanje službe generalnog vikara. S druge pak strane ona podrazumijeva pravo nasljedstva biskupa koji ga je tražio, ali tek kad on prestane biti dijecezanski biskup na jedan od četiri predviđena načina.
U oba slučaja vrijeme provedeno uz biskupa kojemu je postavljen za koadjutora treba iskoristiti za bolje upoznavanje sveukupnog stanja u biskupiji nad kojom će preuzeti upravljanje.
