Znanstvenici su otkrili da su svici na papirusu napisani tintom koja sadrži olovo. Do nedavno se smatralo da je takva vrsta tinte izmišljena tek četiri stoljeća kasnije. Novi proboj trebao bi olakšati čitanje 600-tinjak svitaka koji se ne mogu otvoriti, a da se ne unište. Arheolozi su u jednoj vili u Herkulanumu, koji je u erupciji Vezuva 79. godine nove ere zatrpan piroklastičnim matrijalom, pronašli oko 2000 svitaka. Dio njih sadrži filozofska djela pisana uglavnom grčkim jezikom, a dio komedije, uglavnom na latinskom.

Neki pougljenjeni svici koje su arheolozi od otkrića Herkulanuma pokušali razmotati kako bi ih pročitali bili su oštećeni ili uništeni. Misiju čitanja stoga su posljednjih godina preuzeli znanstvenici koji rade na razvoju sofisticiranih tehnologija primjerice na Europskom sinkrotronu koji stvara rendgenske zrake 100 milijardi puta većeg sjaja od onih koje se koriste u bolnicama. Prošle godine znanstvenici su u dešifriranju zatvorenih svitaka koristili tehniku trodimenzionalnog snimanja rendgenskim zrakama.

Nova studija utvrdila je da tinta na papirusima sadrži veliki udio olova što jasno ukazuje na namjerno korištenje olova. Do sada se vjerovalo da su se grčko-rimske tinte temeljile na ugljiku.

'U tinti smo našli nešto metala, odnosno nešto olova, za koje se smatralo da je ušlo u praksu četiri stoljeća kasnije' rekao je dr. Emmanuel Brun iz Europskog sinkrotrona u Francuskoj.

U svojem radu u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America (PNAS) autori ističu da su koncentracije olova koje su pronašli u dvama svicima toliko visoke da ne mogu biti stvar slučajnosti.

'Metal pronađen u ovim fragmentima iz dubine mijenja naše znanje o drevnim grčkim i latinskim zapisima. Štoviše, tolike razine koncentracija omogućit će da se u budućnosti optimizira računalna tomografija (CT) na još uvijek neotvorenim svicima iz Herkulanuma kako bi se dešifrirali tekstovi iz jedine preživjele grčko-rimske biblioteke', pišu autori.

Erupcija Vezuva u prvom stoljeću zatrpala je piroklastičnim materijalima Herkulanum, Pompeje i okolne krajeve u Napuljskom zaljevu. No u Herkulanumu su se organski materijali, poput drvenih greda krovova, namještaja, postelja, hrane i svitaka papirusa mnogo bolje očuvali. Smatra se da je to naselje, grčkog podrijetla, uglavnom imalo funkciju luksuznog odmarališta. Zbog malog broja pronađenih ljudskih ostataka u naselju do nedavno se vjerovalo da su se stanovnici na vrijeme evakuirali, međutim, prije par godina uz obale je pronađeno 300-tinjak kostura.