Jermak se požalio da je Ukrajini potrebno više sustava protuzračne obrane, i to što hitnije. Rusija naime u posljednje vrijeme sve učestalije napada ukrajinske gradove dronovima Šahid iranske proizvodnje. Službeni Teheran negira da opskrbljuje Kremlj oružjem, ali dokazi s terena govore suprotno. Samo u nedjelju srušeno je pet dronova u regiji Dnipropetrovsk, a područje oblasti Mikolajiv tijekom noći je napadnuto s čak 15 dronova Šahid-136, objavile su vlasti spomenutih regija.

Iran je dostavio Rusima najmanje dva sustava bespilotnih letjelica - Šahid-136 i Mohadžer-6. Šahid-136 može se opisati kao oružje za izravan napad, a poznat je kao samoubilački dron jer eksplodira prilikom udara. To je sirova i jeftina krstareća raketa s malom bojnom glavom, vjerojatno reda veličine od 25 do 30 kilograma. Iako se tvrdi da ima maksimalan domet do 2500 kilometara, koristi se za daleko kraće ciljeve. Mohadžer-6 je bespilotna letjelica (UAV) koja može nositi male projektile i vođene bombe. Može letjeti do 12 sati te ima domet do 200 kilometara i kapacitet da se vrati u bazu nakon što izbaci svoj teret.

Rusija je upotrijebila obje vrste bespilotnih letjelica, kojima je relativno jednostavno upravljati, ubrzo nakon isporuke u kolovozu, prema tiskovnim izvješćima. Šahid-136, preimenovan u Geran-2 u ruskoj službi, bio je u upotrebi najkasnije u rujnu, a Mohadžer-6 početkom listopada, navodi se u analizi američkog Instituta za mir (United States Institute of Peace - USIP).

Moskva se u Ukrajini okrenula uvozu iranskih dronova jer je nakon mjeseci rata postalo jasno da domaća proizvodnja nije adekvatna, odnosno da znatno zaostaje za konkurencijom na tom polju. U početnoj fazi rata Ukrajinci su velike uspjehe postigli zahvaljujući turskim dronovima Bayraktar.

Dizajn dronova kamikaza relativno je jeftin, jednostavan i lak za proizvodnju. Iranski sustav može se oslanjati na satelitsku navigaciju za dobivanje informacija, što ograničava njegovu točnost. Ali bi se također mogao uvesti tražitelj mete koji bi davao smjernice u zadnjoj fazi angažmana, iako uz dodatne troškove i složenost. Pojedinačni modeli su ranjivi i lake mete za protuzračnu obranu, ali njihova niska cijena omogućuje vojsci da ih koristi u većim količinama – ili u rojevima – protiv meta na traženim područjima, što im povećava ubojitost.

Ukrajinsko ministarstvo obrane 13. rujna prvi put je objavilo da je oborilo bespilotnu letjelicu Šahid-136, a oborena je u sjeveroistočnoj regiji Harkiv. Ukrajinske zračne snage kasnije su izvijestile o korištenju tih dronova u napadima na južne gradove, uključujući Odesu i Mikolajiv, kao i Bilu Cerkvu, grad udaljen četrdesetak kilometara južno od Kijeva. Ukrajina je 6. listopada tvrdila da je oborila 24 od ukupno 46 dronova Šahid-136 koje je upotrijebila Rusija.

Ta je država 10. listopada navodno lansirala oko 24 drona Šahid-136 i 84 projektila na nekoliko gradova diljem Ukrajine, uključujući Dnipro, Kijev, Lavov, Vinicu i Zaporižju. Ciljevi su bili energetski objekti. Šteta je dovela do nestanka struje u Kijevu i tri druge regije. Najmanje 12 ljudi je poginulo, a deseci su ozlijeđeni.