19.04 Završila je sjednica. 'Bila mi je čast doći, biti vaš gost i odgovoriti na vaša pitanja. Apsolutno poštujemo hrvatske institucije i vi ste ti koji ćete donijeti odluku. Ako smo mi mogli pomoći u njezinu donošenju, jako nam je drago zbog toga', kazao je Ruge zaključno.

19.00 Ivana Budalića (HDZ) zanimalo je hoće li se misijom postaviti meta na čelo hrvatskom narodu. 'Prihvaćanje sudjelovanja u misiji ne znači ulazak u sukob. Dakle, nije stavljena meta na čelo hrvatskog naroda, niti će postati meta ruskih napada, u tom sam siguran', odgovorio je Ruge.

18.32 Hrvoje Zekanović (HDS) pitao je i moraju li hrvatski vojnici ići izvan Wiesbadena ako se postavi ograničenje za to. 'Ako Hrvatska da ograničenje da vojnici ne mogu van Wiesbadena, oni neće van', odgovorio je Ruge.

18.25 Ivana Kekin (Možemo) pitala je na koje se sve načine može sudjelovati u NSATU misiji, odnosno, mora li to biti baš vojno. I, pitala je, koliko je članica NATO saveza odlučilo sudjelovati isključivo vojno, a koliko kroz druge modele.

'Ne mogu vam točno reći imena zemalja jer nisu javno objavili sudjelovanje. Mogu reći da ih je 28, plus Australija i Novi Zeland. Za određene pozicije moguće je nominirati i civile. Ukupno, 700 je pozicija u misiji, a neke su civilne', odgovorio je Ruge.

18.17 Nikola Grmoja (Most) Ruge nije postavio nijedno pitanje, nego mu se zahvalio na dolasku te dodao da je samo dodatno pomogao u odluci da se glasa protiv NSATU-a.

18.11 Marija Selak Raspudić pitala je o tko je deklasificirao informacije te koliko će časnici u NSATU misiji biti direktnije uključeni u sukob, odnosno, koja je razlika u koordiniranom treningu i njegovoj provedbi.

'Mi kao vojno zapovjedništvo obuku provodimo uz pomoć pojedinačnih saveznika, više osoba je uključeno u to. Ono što se ovdje događa je koordinacija, odnosno, što Ukrajinci trebaju - obuku za pješaštvo ili dronove. Cilj je prepoznati što Ukrajina treba i pružiti potrebnu pomoć', rekao je Ruge.

'Što se tiče klasificiranih informacija, kad smo bili u fazi planiranja za NSATU, pravno pitanje je bilo jako važno zbog pozicije NATO-a u odnosu na Rusiju. Ured za pravne poslove utvrdio je da se pozicija neće promijeniti jer će koordinirati dostavu opreme i NATO neće postati strana u sukobu, ništa se neće mijenjati. Odboru i Hrvatskom saboru dostavili smo deklasificirano pismo te ga podijelili sa zastupnicima. Ne znam kako je cirkuliralo to pismo, a sad je dostupno i u njemu je istaknuto da NSATU ne čini NATO stranom u ratu, a niti će države članice postati stranama u sukobu', dodao je.

18.05 Saborski zastupnik iz redova Domovinskog pokreta Tomislav Josić pitao je što mijenja dolazak dva dodatna časnika u Ukrajinu i znači li ulazak koga iz NATO-a u Ukrajinu ulazak NATO-a u rat.

'U Ukrajini smo prisutni godinama, kao što smo bili i u Moskvi. NSATU je odvojen od tog ureda jer se radi o vojnom zapovjedništvu, pod vrhovnim zapovjedništvom za Europu. Moguće je da ćemo poslati vojne časnike za vezu privremeno u Kijev i da će oni koristiti taj ured koji već postoji, ali to su odvojene organizacije. Jedna je vojna, a druga civilna. Štoviše, trenutno prisustvo časnika NSATU-a u Kijevi ni na koji način ne bi mijenjali rad ureda koji tamo imamo', odgovorio je Ruge.

17.55 Josip Jurčević (nezavisni) naglasio je da se obuka i vojna pomoć zapravo u sukobima tretiraju kao ulazak u sukob, odnosno, svi koji sudjeluju u tome postaju legitimni vojni ciljevi.

Ruge je na to kazao da se ne borimo zajedno s Ukrajinom, nego ona želi realizirati pravo na obranu. 'Ono što radimo kroz NSATU jest koordinacija obuke koja će se događati izvan Ukrajine. To zovemo logistikom opreme, odnosno, dostavom te opreme do istočnog krila savezničkih država NATO-a i od tamo će to preuzimati Ukrajinci. Nećemo ići u Ukrajinu i na taj način nismo stranka u sukobu. Niti pravno, pa nismo stranka koju bi se moglo napadati', odgovorio je Ruge.

17.38 U tijeku je stanka.

17.08 'Nije u istoj situacija bila Hrvatska i Ukrajina. Hrvatska je bila pod embargom, bili smo u trapericama i goloruki. Hrvatska je prva i jedina država članica NATO-a koja je izravno napadnuta dronom gdje su bili ugroženi studenti i 5.000 ljudi. Možete li nabrojati sve države koje se nisu odlučile za ovu ratnu misiju? Smatrate li da su i oni koji se nisu odlučili isto ruski igrači, kako nama to govori premijer Plenković? Što ste poduzeli po pitanju ovog drona?', upitao je Mostov Miro Bulj.

'Moram naglasiti i suprotstaviti. Ne možete govoriti da je Ruge doveo zastupnike u nezgodnu situaciju. Ako se netko osjeća neugodno, neka to kaže. Ali nemojmo generalizirati', poručio mu je Krstulović Opara.

'Nemojte mi držati predavanje', dobacio mu je Bulj.

'Tko je odlučio da neće sudjelovati u NSATU? Mogu vam reći da je 28 odlučilo sudjelovati, ne mogu vam reći tko se odlučio za, a tko protiv jer to još nije javno dostupna inormacija', odgovorio je Ruge.

'Što se tiče incidenta s dronom, sve informacije su dostupne Vladi RH i taj incident je dobro istražen, ali nemam saznanja o pojedinostima', poručio je Ruge.

'Da li smatrate sve nas koji se protive uključenju u misiju ruskim igračima?' kratko je ponovio pitanje Bulj.

'Postoje dva elementa vašeg pitanja. Ovo nije ratna misija i ne stavlja NATO u poziciju ratovanja s Rusijom. Oo je dogovor 32 NATO članice koji iziričito kaže da NATO ne postaje strana u sukobu. NATO ili bilo koja članica neće biti legitimna meta ruskih gađanja. Svaka zemlja članica može odrediti želi li ili ne želi sudjelovati. Na Hrvatkoj je da odluči i ne želim karakterizirati i stavljati etikete na nacije koje neće sudjelovati. To nije moj posao', odgovorio je Ruge.

17.06 'Postoji mogućnost da Hrvatska stavi ograničenje i da kaže da hrvatski vojnici, čak ni povremeno, ne mogu ići u Ukrajinu', ponovno je naglasio Ruge. Dodao je da će u NSATU misiji, prema dosadašnjim potvrdama, sudjelovati 28 članica, od 32, plus Australija i Novi Zeland.

17.00 'Što se tiče drona u Zagrebu, to je samo jedan primjer kako rat u Ukrajini može utjecati na Hrvatsku, koja nije neposredni susjed. Možete si onda zamisliti kako je u Rumunjskoj i Latviji gdje ruski dronovi svakodnevno ulaze u njihov zračni prostor. Važno je da i na istočnom krilu NATO-a imamo jaku vojnu prisutnost. Siguran sam da će vrhovni saveznički general za Europu biti jako sretan ako Hrvatska pošalje svoje časnike, ali to ne znači da ćemo vam mi govoriti što biste trebali napraviti. To je vaša suverena odluka', rekao je Ruge.

16.59 'Od samog početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. postoji konsenzus u NATO-u da trebamo poduprijeti Ukrajinu, ali imamo i konsenzus da nećemo u rat s Rusijom. To su vrlo važne stvari za objasniti. Želimo da Ukrajine bude suverena i neovisna, demokratska država, a ne potčinjeni ruski subjekt', dodatno je odgovorio Ruge na nejasnoće oko uloge NATO saveza u Ukrajini.

16.50 'Postoji nacionalno ograničenje i ono je nadokumenat NATO dokumentu koji govori da vojnici članica ne mogu djelovati van granica članica. To je tako i to će tako i biti', kazao je Anušić. Podsjetimo, radi o nacionalnom ograničenju koje brani hrvatskim vojnicima u misiji da djeluju na teritoriju Ukrajine.

16.44 Ruge je otkrio i kako će osim 32 članice NATO-a u misiji sudjelovati i Australija i Novi Zeland.

'Sve napore stavljamo na čvrsti temelj kako bi Rusija shvatila da nećemo napustiti Ukrajinu i da ćemo je nastaviti podupirati. Za budućnost je važno da Ukrajina bude demokratska i neovisna država. Ako se Rusiji dopušta ući 2014. ili 2022. pa prisvojiti dio njezinog teritorija, moramo se bojati da ruski apetiti tu neće završiti. Zato moramo pokazati da to nećemo promatrati sa strane', rekao je Ruge.

16.37 HDZ-ov Željko Reiner postavio je nekoliko pitanja. 'U lipnju su počele pripreme za taj dokument, nije se reagiralo. U srpnju je bio summit i predsjednik RH se opet složio s time. I nakon toga obrat i tvrdaja predsjednika da će hrvatski vojnici ići u Ukrajinu. To se nastavilo i među oporbenim zastupnicima i u javnosti kao false news, kao dio hibridnog rata. Zamolio bih vas da odgovorite - idu li hrvatski časnici, govorimo o dva časnika, u Ukrajinu? Ako ne, a svi znamo da je dogovor ne, postoji li ikakva mogućnost da ih se pošalje u Ukrajinu? Znamo da NATO ima svoj ured za vezu od 90-tih godina u Ukrajini, znači li ta činjenica da je NATO od tada u ratu s Rusijom? Znači li odlazak hrvatskih časnika u Weisbaden uvalčenje u rat s Rusijom?', upitao je Reiner.

'NSATU neće funkcionirati na teritoriju Ukrajinu, međutim ograničeni broj časnika može privremeno posjetiti Ukrajinu. Nije neophodno da to budu hrvatski časnici. Vi kao zemlja imate opciju izostaviti tu funkciju slanja časnika i reći jasno - ovi naši časnici ne smiju biti poslani u Ukrajinu. Što se tiče NATO predstavništva u Kijevu, to je ured koji imamo od 1999. Tamo radi oko 60 zaposlenika i to nipošto ne znači da je NATO stranka u ratu s Rusijom. Mislim da obavljaju važnu ulogu veze između NATO-a i Ukrajine, ali nema veze sa sukobom s Rusijom', odgovorio je Ruge.

16.31 Obratio se i ministar obrane Ivan Anušić. 'Hrvatska vojska ima dugu tradiciju sudjelovanja u misijama. Vlada RH predložila je sudjelovanje u novoj aktivnosti - NSATU. Radi se o prijedlogu kojim se predlaže Saboru uključenje u tu aktivnost za 2024., 2025. i 2026., a provodit će se na teritoriju država članica NATO-a. Uz izričito isticanje da hrvatski vojnici neće sudjelovati na teritoriju država koje nisu članice NATO-a. Na summitu se u Washingtonu pojavio predsjednik Zoran Milanović i nije se protivio odluci, a imao je priliku. Hrvatska će nastaviti pomagati Ukrajini', rekao je Anušić.

16.21 Andro Krstulović Opara kazao je da su ga Rugeove uvodne riječi o iskustvu sa hrvatskom borbom za slobodu dirnule. 'Hvala vam, vidio sam u vašim očima iskrenost koja je dirljiva', kazao je Opara.

16.07 Zastupnicima se obraća Ruge. 'Zadovoljstvo mi je biti u Zagrebu, cijenim što ste me pozvali. Važno nam je da dopremo do nacionalnih parlamenata kada moramo objasniti što je ono što NATO radi', kazao je Ruge, te pojasnio kada je počeo raditi za NATO.

'Imam prvu primjedbu, NATO-u sam se priključio 1991. u Bonnu. Bio sam desk officer kad je počeo rat na ovim područjima. Bilo je puno dramatičnih trenutaka u tom razdobljima i svjedočio sam hrvatskoj borbi za slobodu. Pomno sam pratio razvoj Hrvatske od 1991. i dobro sam upoznat sa situacijom. Slike koje vidim u Ukrajini, podsjećaju me na Hrvatsku 1991. Kad vidim slike Bahmuta, podsjete me na Vukovar i napade na brojne hrvatske gradove, kao i na civile koji su patili i stradali', rekao je.

'Nisam vam došao držati lekcije i govoriti svisoka, ali sam spreman dat vam sve informacije kako bi vam bilo lakše kad ćete donsiti svoju odluku', kazao je Ruge.

Podsjetio je koje su sve odluke donesene na NATO summitu u Washingtonu, pa i onu o osnivanju NSATU-misije. 'Ona će biti stacionirana u Wiesbadenu. NSATU će imati zadaće koje su već uspostavljene i već su na neki način određene, a te zadaće su isključivo obuka, nadgledanje obuka i pružiti potporu dugoročnom razvoju ukrajinskih snaga i to kroz planiranje. Vojnici će odlaziti u Weisbaden, NSATU će imati i časnike za vezu koji će povremeno odlaziti u Ukrajinu. Svaka zemlja može odlučiti tko bi bili ti časnici za vezu. Oni neće sudjelovati u borbama nego će biti časnici za vezu', poručio je Ruge.

'NSATU neće pružati obuku niti davati vojnu potporu u smislu oružja, radit će se više o opremi u smislu donacija. NATO neće postati strana u sukobu i neće pružati logističku potporu izvan teritorija članica NATO-a. Neće biti NATO-vih snaga u Ukrajini. Međutim postojat će časnici za vezu koji će odlaziti u Ukrajinu, to će biti ograničen broj i bit će veza s Ukrajinom', rekao je Ruge.

'NSATU znači identifikacija i koordinacija različitih oblika potpore Ukrajini, a uspjeh će biti onoliki kolike će biti donacije i potpora različitih nacija. Kako bi postao koristan i operativan, to je ključna stvar koju želimo postići. Ovisimo apsolutno o donacijama u tom smislu. Ključno nam je da svaka zemlja članica odredi službenike koji će biti dodijeljeni misiji i to će biti vrijedan doprinos', kazao je Ruge.

Pročitao je i dio iz Washingtonske deklaracije, koju je, podsjetimo, potpisao i Milanović, a u kojoj stoji da NATO neće postati strana u sukobu.

'Ne borimo se zajedno s Ukrajinom. Mi jesmo na neki način njihov saveznik ali s time ne postajemo strana u sukobu', dodao je.

'Naše temeljno načelo je da ne uđemo u rat s Rusijom, to nije samo važno Zagrebu nego i drugim članicama saveza', poručio je Ruge.

16.05 'Mi smo pred desetak dana održali sjednicu Odbora za vanjsku politiku i predložili da kolege zastupnici podrže misiju', podsjetio je Krstulović Opara. Pročitao je i objašnjenje koje je prošli tjedan Kundid posao ministru obrane.

15.54 Započela je sjednica odbora. Predsjednik odbora Andro Krstlović Opara pozdravio je Rugea, a zahvalio se i voditelj Izanslanstva u Parlamentarnoj skupštini NATO-a Dario Hrebak.

'Nadam se daćemo sve teze danas razjasniti. Ostat ćemo koliko god treba, samo da razjasnimo sve', dodao je Hrebak.

15.50 Sjednica odbora kasni jer se Ruge duže vrijeme zadržao u Banskim dvorima.

'Radi se o onome što već mjesec dana pokušavamo komunicirati prema javnosti putem medija. Došli smo do zaključka da ćemo to napraviti s drugim čovjekom NATO-a. Došao je ovdje kako bi dao kompletne informacije koje javnost zanimaju iz perspektive NATO-a, što je NSATU misija, što predstavlja i kakva je u konačnici. Zahvaljujem se na njegovom dolasku i trudu da uopće dođe. Nadam se da nakon današnjeg dana više neće biti pitanja o NSATU misiji', rekao je nakon sastanka u Banskim dvorima ministar obrane Ivan Anušić.

'Obratit ću se saborskom Odboru za vanjsku politiku kasnije i razgovarati s hrvatskom delegacijom pri parlamentarnoj skupštini NATO-a. Tamo nikome neću docirati i pokušat ću pružiti korisne informacije. NSATU ima za cilj pomoći Ukrajini održati suverenitet i novo zapovjedništvo neće privesti NATO da postane strana u sukobu. Naša potpora Ukrajini nije dobrotvorni rat, mi joj pomažemo održati suverenitet u cilju sigurnosti i za ubuduće. Pomažemo u tom smislu. Radujem se razgovorima u Saboru', kazao je Ruge nakon sastanka.

15.28 Dok se čeka početak sjednice odbora, stigao je odgovor načelnika Glavnog stožera Tihomira Kundida kojem je predsjednik Zoran Milanović ponovno zabranio dolazak.

'Sukladno naredbi Predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika OSRH, za čiju sam provedbu odgovoran prema članku 70. stavcima 1. i 2. Zakona o obrani, nisam u mogućnosti odazvati se vašem pozivu', odgovorio je na poziv Kundid.

Objašnjenje od drugog čovjeka NATO-a zajednički su zatražili saborski Odbor za vanjsku politiku i Izaslanstvo u Parlamentarnoj skupštini NATO-a. Vladajući će sigurno doći poslušati što će im Bruge reći, no isti slučaj nije s oporbom. Osim SDP-a, na sjednicu Odbora za vanjsku politiku neće doći ni neki drugi oporbeni zastupnici, poput GLAS-a, Centra, HSS-a, IDS-a.

Iako ne odustaju od stava da će glasati protiv misije na sjednicu će doći i predstavnici Mosta. Pojavit će se i zastupnici iz Možemo.

'Idemo na sve odbore koji se tiču ovog pitanja jer želimo prikupiti što više informacija, ali želim reći da je to naše sudjelovanje bilo itekako važno jer smo postavljali pitanja za koja se kasnije pokazalo da su Plenković i cijeli HDZ uporno tjednima lagali o naravi misije, da bi se ipak ispostavilo da misija podrazumijeva i jedan dio aktivnosti u Ukrajini, i samim time da su nam lagali pokazali su koliko su neodgovorni. Drugo, premijer koji oporbu naziva ruskim pačićima, divljačkom hordom koja je organizirala prosvjede oko Turudića i koji najavljuje zamjenika glavnog tajnika NATO-a kao dio političke pedagogije prema opoziciji, je neodgovoran jer instrumentalizira zamjenika glavnoga tajnika NATO-a i stavlja ga u kontekst svoje kampanje', rekla je Sandra Benčić, Možemo!.