Eleanor Stewart, voditeljica Odjela za transparentnost Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, koja je prema istraživanju World Wide Weba proglašena najotvorenijom i najtransparentnijom na svijetu što se tiče javnog pristupa službenim podacima, vrlo je ohrabrena onim što se događa u Hrvatskoj. 'Divno je vidjeti tako velik napredak otkad se Hrvatska priključila Europskoj uniji', rekla je Stewart dodavši da, uz nove platforme, treba raditi na što potpunijem korištenju podataka.

Britanija je svoj portal data.gov.uk, koji danas služi kao ogledni primjer transparentnosti vlasti, pokrenula 2009. s ciljem poboljšanja javnih usluga, stvaranja nove ekonomske i društvene vrijednosti i rasta te pozicioniranje Britanije kao svjetskog čvorišta vještina u budućnosti weba. Koncept slobode pristupa informacijama i otvorenosti hrvatske Vlade razvija se na nekoliko razina, pri čemu aktualni Središnji državni portal trenutačno centralizira informacije kako bi građani bili pošteđeni pretraživanja cijelog niza internetskih stranica.

'Dosta smo se ugledali na britanska iskustva koja su po tome među najuspješnijima na svjetskoj razini. Postojeći projekt e-Građani samo je početak platforme koja će se puniti novim uslugama dostupnim građanima. Sljedeća su nam na redu e-Savjetovanja, vezana uz izradu novih zakona i propisa; već dugo vremena postoje Vladin Facebook i Twitter profil... Ključna lekcija koju smo naučili jest ta da pokušavamo stalno učiti iz konkretnih slučajeva; nikad nismo htjeli da stvari budu uklesane u kamen. Mijenjamo stvari unutar procesa što zahtijeva velik angažman', rekao je Dalibor Dvorny, zamjenik predstojnika Ureda predsjednika Vlade.

Mogući problemi oko (ne)naplate

Tomislav Vračić iz Uprave za e-Hrvatsku Ministarstva uprave najavio je da bi se portal za pristup informacijama javnog sektora, data.gov.hr, u idućih tjedan-dva trebao predstaviti u Vladi, koja je sponzor projekta. U međuvremenu, pripremaju se baze podataka koje će već po objavi portala biti dostupne, a trenutno ih je spremno 70-ak, uključujući HZZO (lista lijekova), Hrvatsku narodnu banku (bilance, kamatne stope, tečajne liste), Državni hidrometeorološki zavod i dr.

Vračić predviđa probleme s institucijama koje zarađuju na bazama podataka, a to su u pravilu one koje se financiraju iz tih prihoda, poput Državne geodetske uprave. 'Mora se naći zajednički jezik oko toga koji su podaci visoke vrijednosti pa će se naplaćivati, a koji se rade uz marginalan trošak pa se neće naplaćivati', istaknuo je Vračić.

Igor Vidačak, ravnatelj Ureda za udruge Vlade RH, najavio bi da bi za otprilike dva tjedna trebao biti predstavljen novi zajednički internetski sustav e-Savjetovanja, komplementaran data.gov.hr-u jer se obje platforme baziraju na stvaranju nove dinamike odnosa između države i civilnog društva. Izrazio je nadu da će ulaganja u oba portala doprinijeti većoj transparentnosti vlasti i većim brojem inicijativa civilnog društva, poslovne i akademske zajednice, za promjenama u svim područjima. Građani su već itekako aktivni, čemu svjedoči i gotovo dvostruki porast broj savjetovanja u 2014. u odnosu na 2013. (sa 380 savjetovanja o novim propisima, na gotovo 550); prošle godine zabilježeno je više od 17.000 komentara na propise, od čega su njih 11.000 bili vrlo relevantni i uzeti u daljnje razmatranje, a trećina ih je prihvaćena i zakoni su zahvaljujući tome poboljšani.

'Svrha je e-Savjetovanja ta da sve bude na jednom mjestu – da svi koji su zainteresirani mogu na jednom mjestu vidjeti što je otvoreno, u kojim područjima', izjavio je Vidačak. Najavio je da će se olakšati i komentiranje nacrta propisa pa će se s aktualnih posebnih obrazaca koje treba slati kao privitak prijeći na aplikaciju na stranici što će rezultirati bržom analizom i bržom povratnom informacijom državnih tijela o (ne)prihvaćanju prijedloga.

Anamarija Musa, Povjerenica za informiranje, najavila je da će u idućih nekoliko mjeseci uslijediti izmjene Zakona o pravu na pristup informacijama zbog usklađivanja s europskom direktivom iz 2013. u cilju veće dostupnosti podataka građanima. Ukratko, država će morati osigurati rješenja za lakšu pretraživost baza podataka, besplatne podatke osim u strogo ograničenim slučajevima kad nema drugog načina da se informacije reproduciraju jer su izrazito skupe. Traži se i što veća digitalizacija građe muzeja, knjižnica i arhiva, kao i obrazovnih institucija te zabrana ugovora kojima se pojedinim korisnicima osigurava pristup informacijama dok se drugima to isto onemogućuje.

Biznis s javnim podacima - nepresušne mogućnosti

Među korisnicima je javnih podataka i Marinko Brkić Tot, vlasnik i direktor tvrtke Pet pitanja čiji projekt Invest in Croatia plijeni pažnju potencijalnih investitora u Hrvatsku. Sve je počelo tako što je Brkić Tot istraživanjem tržišta otkrio da su podaci o investiranju razbacani u više državnih agencija.

'Uzeli smo podatke i svaku investicijsku mogućnost povezali s Google Street Viewom kako bi bilo moguće vidjeti lokaciju. Naša je funkcija organizirati već objavljene podatke i uputiti potencijalnog investitora prema primarnom izvoru informacija', navodi Brkić Tot. Sustav je besplatan, a tvrtka se financira istraživanjem tržišta za pojedine naručitelje kao što je, primjerice, proizvođač specifične vrste jogurta kojeg zanima postoji li takvo što u Hrvatskoj, kao i tržišna niša.

'Postoji velika prilika za zaradu kroz otvorene podatke, jer su oni u formatima koje nisu pogodni za korištenje (user–friendly) i teško su čitljivi današnjim korisnicima koji žele nešto što je jasno, jednostavno i može se po mogućnosti podijeliti s prijateljima na društvenim mrežama... Sporost državnih tijela u rješavanju te problematike razumljiva je, ali se tumači kao netransparentnost', ističe Brkić Tot, navodeći sebe kao primjer za to da se od toga može živjeti, pa ako i skromno - riječ je trendu koji će tek dobiti na značaju.