'To je potpuno neodrživo, industrija godinama kreditira zdravstveni sustav uz velika odricanja pa tražimo da se to riješi uz puno poštivanje jednakopravnosti svih na tržištu - da se dugovi plaćaju po redoslijedu dospjeća i ni na koji drugi način', rekla je na konferenciji za novinare direktorica Udruge proizvođača lijekova Milka Kosanović.

Neodržive cijene generičkih lijekova

Osim skraćenja rokova plaćanja, udruga traži rješavanje problema sadašnjih neodrživih cijena generičkih lijekova čiji je udio, u odnosu na inovativne i skupe lijekove inozemnih proizvođača, u stalnom padu zbog ušteda u zdravstvenom sustavu, što uvelike otežava rad domaće generičke industrije.

Cijena lijeka, kaže Kosanović, svedena je na cijenu vrećice bombona što je uglavnom rezultat nepridržavanja propisa.

'Ako ne dođe do promjena, industrija lijekova, koja je lani proglašena strateškom hrvatskom industrijom, ostat će 'tigar na papiru' jer se strateškoj industriji ne duguje milijarda kuna i ne uvode mjere na koje mora reagirati Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN)', kazala je Kosanović.

Naime, AZTN je u svibnju upozorio Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) da preporuka liječnicima da propisuju najjeftiniji lijek unutar grupe lijekova istog sastava stavlja u neravnopravan položaj proizvođače čiji su lijekovi na osnovnoj listi HZZO-a, a nisu najjeftiniji.

Unatoč dosadašnjoj šutnji HZZO-a na to upozorenje, u Udruzi proizvođača lijekova očekuju da se to pitanje riješi i da se poštuju propisi jer svako odstupanje dovodi do poremećaja na tržištu i u cijelom sustavu.

Proizvođači lijekova ostvarili dvije trećine ušteda

Kosanović tvrdi da su domaći proizvođači lijekova dosad u uštedama zdravstvenog sustava participirali s 284 milijuna kuna, što je 67 posto ukupnih ušteda, a to je pak nesrazmjerno tržišnom udjelu domaće farmaceutske industrije, čiji je ukupni udio na tržištu lijekova manji od 30 posto.

"Industrija nije mjesto troška već velikog potencijala i ulaganja. Ulaganje u domaću industriju lijekova je ulaganje u našu proizvodnju, u plaće naših zaposlenika i državni proračun iz kojega plaće primaju liječnici, učitelji i policajci, kao i u ulaganje u razvoj kvalitetnih terapija za naše bolesnike", poručila je Kosanović.

Predsjednica Udruge Marina Pulišić naglasila je kako puno očekuju od promjene Pravilnika o lijekovima, čija je revizija u tijeku, a na koji je Udruga poslala svoje primjedbe.

Naglasila je kako trenutna ulaganja hrvatskih proizvođača lijekova u novu tehnologiju i kapacitete iznose dvije milijarde kuna, a lani su ostvarili prihod od 5,2 milijarde kuna.

Čak 62 posto svojih proizvoda izvoze na inozemna tržišta, u čemu su ostvarili 3,2 milijarde kuna prihoda, a stalno im raste i broj zaposlenih, koji je u zadnjih pet godina porastao za 8 posto.