Mato Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, podsjeća kako je 96.000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava novac za poticaje trebalo dobiti prije mjesec dana. Navodi kako je riječ o 12 posto od dvije milijarde kuna, što iznosi između 200 i 300 milijuna kuna za oranice i livade te 50 milijuna za stoku i tov junadi.

Osim poljoprivrednicima, državni sektor nije plaćao ni obrtnicima ni poduzetnicima, pa su i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Hrvatska obrtnička komora (HOK), podsjeća Slobodna Dalmacija, već više puta predlagale uvođenje sustava kompenzacija, prijeboja i tzv. multilateralnih kompenzacija, odnosno cesija druga prema državi s potraživanjem prema državi.

'U slučajevima kad država duguje obrtniku i on njoj, takvi bi instrumenti svima olakšali poslovanje. No, propisi koji bi to regulirali još uvijek nisu razrađeni', kaže Violeta Jelić, v. d. glavne tajnice HOK-a.

Druga je dimenzija problema što u državi nitko ne želi procjenjivati koliko država duguje, kome i koliki je broj poduzetnika i obrtnika kojima duguje jer veliki broj ne posluje izravno s državom, nego s raznim trgovačkim društvima u državnom vlasništvu te s lokalnom i regionalnom samoupravom. Mnogi od njih zbog nedostatka novca u proračunima ne podmiruju svoje obveze

'Ni Ministarstvo poduzetništva i obrta nema bazu podataka u kojoj bi se vidjela državna dugovanja obrtnicima te malim i srednjim poduzetnicima jer nema obvezu pratiti koliko se poslova sklapa, odradi, naplati ili ne naplati', priznaje Stjepan Koraj, pomoćnik ministra poduzetništva i obrta.

I Hrvoje Marušić, predsjednik HUP-a Dalmacije, upozorava da 'u Hrvatskoj u ovom trenutku vjerojatno nitko ne zna koliko je tko kome dužan, pogotovo kad su u pitanju potraživanja poduzetnika od 556 jedinica lokalne uprave, gradova i općina'. Ključni je problem, zaključuju poslodavci, nepostojanje središnjeg ureda koji bi sva dugovanja bilježio na razini države