Rok za podnošenje ponuda je 1. rujna, a sve nekretnine, možete ih pronaći klikom na link, se prodaju u zatečenom stanju po principu 'viđeno-kupljeno'.

Ministar državne imovine Goran Marić izjavio je u središnjem Dnevniku HRT-a da se od ovoga natječaja očekuje oko 60 millijuna kuna.

'Dosad je na sličan način realizirano u ovoj godini 20-ak milijuna kuna. To znači ukupno 80 milijuna kuna. Gledano relativno na proračunsku obvezu to je beznačajan iznos, ali gledajući na proračun ministarstva onda je to znatno više od proračuna državne imovine koji iznosi svega 50 milijuna kuna', rekao je Marić gostujući u Dnevniku HRT-a.

Na pitanje očekuje li da će ispuniti plan o tome da do kraja godine uprihodi 1,4 milijarde kuna od prodaje državne imovine, Marić je potvrdno odgovorio.

'Već do sada smo izvršili 400 milijuna kuna iako je trenutačno u realizaciji između 300 i 400 milijuna, ali ne možemo još uvijek govoriti o kojim je tvrtkama riječ. Naime, završava prodaja na burzi i još uvijek postoji mogućnost spekulacija. Burza je poznata po špekulacijama', kazao je Marić.

Govoreći o rezultatima analize poslovanja 48 strateških društava, odnosno njihovih troškova za službena putovanja, dnevnice, reprezentaciju kazao je da je ona egzaktna, institucionalna i autentična.

'Na prvi pokazuje da nije baš da su državne tvrtke neučinkovite kao što se to pokušava stalno nametnuti, ali kad je riječ o troškovima, da nije dovoljna razina odgovornosti kad su u pitanju troškovi. Zanimljivo je i da je broj zaposlenih u strateških tvrtkama, 68.000, pao u sedam godina na 60.000 zaposlenih. Istina, pali su i prihodi sa 79 milijarde kuna na 63 milijarde kuna', istaknuo je ministar i dodao da analiza ne služi za prozivanje i razotkrivanje već za otvaranje problema i tema koje su nužne za Hrvatsku.

Smatra i da je vrlo teško reći koliko je neopravdano potrošeno novaca, ali na reprezentaciju, službene putove, na ono na što se može utjecati u sedam godina potrošeno je 2,6 milijardi kuna.

'Oni su mogli biti znatno niži i tu je izostala poslovna odgovornost. Interesantno je da oni koji su najviše akumulirali gubitaka, rastrošni su na troškovnoj strani, ali prednjače veliki giganti. Iako HEP posluje pozitivno, prednjači upravo ta tvrtka . Tu je i sustav Hrvatskih željeznica. Interesantno je da se donacijama bavi i HBOR. Zračna luka Osijek oglašava znatno više od svih drugih luka zajedno. Zračna luka Dubrovnik potroši pet puta više na reprezentaciju nego zračna luka Split, a po veličini su otprilike iste.

Zanimljivo je i da Hrvatska poštanska banka, iako je u prethodnih 6-7 godina akumulirala gubitak, najveća je po isplati bonusa i otpremnina. Od ukupno 32 milijuna kuna bonusa u HPB-u je isplaćeno 70 posto, a zapravo akumuliraju gubitak. Ima mnogo podataka koji upućuju na drugačiji pristup upravljanju državnim tvrtkama i upravljanju državnom imovinom', otkrio je Marić.

Odgovarajući na pitanja o zakupu poslovnih prostora ministar Marić rekao je da je otkriveno mnogo nelogičnosti.

'Zakup je normalna stvar i nužan je. No neke klauzule koje su zaključene u ugovorima o zakupu doista su teško shvatljive uravnoteženom čovjeku', izjavio je Marić i izrazio sumnju u poslovanje Plinacroa. Ugovarala je, tvrdi Marić, vrlo nepovoljne kredite, čiji bi raskid mogao dovesti do isplate odštete od vrtoglavih 240 milijuna kuna.

'Mi smo pokušali refinancirati s Nadzornim odborom i upravom Plinacra, i pronašli smo već za 2/3 manju kamatnu stopu, čime bismo uštedjeli sto milijuna kuna samo na kamati. Međutim, ugovor je takav da moramo čekati raskid ugovora', naveo je Marić.

Dodao je i da moraju čekati i raskid ugovora s Ministarstvom pravosuđa za zgradu u Novom Zagrebu za koju je potpisan ugovor za 13,5 godina. 'Ali, gdje god smo mogli utjecati, mi smo to već učinili i uštedjeli 40 milijuna kuna samo u ovoj godini na zakupninama koje imaju ministarstva i agencije s fizičkim osobama', zaključio je Marić.