Ministar državne imovine Goran Marić u intervjuu za Jutarnji list otkrio je detalje novog Zakona o upravljanju državnom imovinom koji bi se trebao usvojiti na jesen, a govorio je i o analizi poslovanja tvrtki u vlasništvu države, dok se osvrnuo i na teze da je on glavni kadrovik u Vladi
Marić je u razgovoru za Jutarnji list kazao kako su najbitnija novost i vrlina novog Zakona o upravljanju državnom imovinom pojednostavljivanje postupaka u aktiviranju i stavljanja u poduzetničke namjene državne imovine.
Kako je pojasnio Marić, u tu svrhu je predviđeno ukidanje Povjerenstva za strateške tvrtke i Povjerenstva za nekretnine jer će, kako kaže, sve važnije odluke donositi Vlada.
vezane vijesti
Pored toga, ministar je najavio kako je predviđena i mogućnost otkupa stanova sadašnjih korisnika tih nekretnina i učinkovito rješavanje nagomilanih sudskih sporova u odnosu na lokalnu samoupravu. Novim zakonom trebao bi se riješiti i problem vlasništva nad zemljištem koje su fizičke osobe kupile od jedinica lokalne samouprave, što je dovelo do mnogo međusobnih tužbi.
Prema novom zakonu, moći će se otkupiti i bespravno useljeni stanovi, kao i prodati stanovi zaštićenim najmoprimcima.
Ministar državne imovine pojasnio je i kako će se ubuduće birati uprave. Marić ističe kako je novim zakonom predviđeno da resorna ministarstva Vladi izravno predlažu predsjednike i članove uprava te članove nadzornih odbora, kao i da će ubuduće u Upravom vijeću Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP) biti ministri.
Govoreći o kadroviranju, Marić se osvrnuo i na prozivanja kako je upravo on glavni 'kadrovik' Vlade, kazavši kako se radi o 'vrlo discplinirano projektiranoj krivotvorini'.
Marić je, također, podsjetio kako je provedena analiza poslovanja trgovačkih društava od strateškog interesa za RH te da se pokazalo da ta društva nisu neučinkovita kako se u javnosti provlači ta teza. Prema rezultatima analize, već je u 2014. ostvarena kumulativna dobit u tim društvima od 1,6 milijardi kuna, 2015. od 3,7 milijardi kuna, a prošle godine od 5,4 milijarde kuna.
vezane vijesti
Najveći utjecaj na poslovanje, kazao je ministar, imaju HEP i Ina, naglasivši pritom kako određena društva 'mogu i moraju' bolje poslovati.
No, dubinskom analizom otkrivena je i visoka razina poslovne neodgovornosti u strukturi troškova. Tako je, primjerice, na troškove intelektualnih usluga potrošeno 604 milijuna kuna. Na troškove promidžbe, informiranja i oglašavanja potrošeno je 612 milijuna kuna, i to najviše u HEP-u, 145,8 milijuna kuna te u HPB-u, 113 milijuna kuna.
Na troškove službenog puta, ističe Marić, utrošeno je 483 milijuna kuna, a na troškove reprezentacije 172 milijuna kuna. Na donacije se potrošilo 239 milijuna kuna, a na otpremnine članova uprave unazad sedam godina čak 41,5 milijuna kuna. Na bonuse, nagrade i stimulacije je potrošeno 25,8 milijuna kuna, čime je ukupan iznos narastao na 2,6 milijardi kuna, što je prema Mariću neshvatljivo i neprihvatljivo.
U razgovoru za zagrebački list, Marić je naglasio kako je optimističan kada je riječ o ponovljenom postupku dokapitalizacije Petrokemije i Borova, te kako trajno rješenje za te tvrtke osobno podržava i premijer Andrej Plenković.
