– Zapravo, to znači da država može prisluškivati bilo kojeg građanina, rekao je profesor na Pravnom fakultetu Žarko Puhovski.

Naime, posebne dokazne radnje, kako se tajne mjere prikupljanja informacija zovu u novom ZKP-u, mogu se primjenjivati za točno propisana kaznena djela navedena u zakonskom katalogu, piše Novi list

U taj popis su tako uz nedjela korupcije i organiziranog kriminala, te nedjela protiv spolnog ćudoređa maloljetnika i djece, donošenjem novog ZKP-a uvrštena i nedjela protiv autorskih prava, uz uvjet da su počinjena putem računalnog sustava ili mreža.

Za ta djela u pravilu je propisana blaga kazna, mahom minimalna novčana kazna, a njima je kao nedjelo kvalificirano već i downloadanje poneke pjesme, filma ili softwarea s interneta. Uvrštenje takvih djela u katalog predviđenih za praćenje i prisluškivanje stoga otvara vrata zloporabama.

– Nakon ovog, prisluškivanje i praćenje država bi mogla dozvoliti i prema onim građanima koji ne plaćaju račune zagrebačkog Holdinga ili Konzuma.

To se može i nazvati trijumfom kapitalizma nad ljudskim pravima, jer je takva zakonska promjena sigurno rezultat pritiska zainteresiranih kompanija.

Postajemo slični gospodarski najjačoj svjetskoj zemlji, Kini, koja ima neoliberalni kapitalizam bez zajamčenih ljudskih prava, smatra Puhovski.
Osim Puhovskog, slično procjenjuju i naši drugi sugovornici.

Naprosto, nije logično da se kaznena djela koja se kažnjavaju blago svrstaju s djelima za koja su dozvoljena najveća presizanja u ustavna prava čovjeka i građanina.

Pritom novim ZKP-om nije ništa bolje riješeno kako se postupa sa snimljenim materijalom jednom kad se više ne bude mogao koristiti kao dokaz. Dapače, u nekim drugim zakonima, primjerice Zakonu o državnom odvjetništvu, dozvoljeno je osnivanje zbirki podataka do kojih se došlo u sklopu posla. Bez ograde da je to moguće, recimo, za teška i društveno opasna djela organiziranog kriminala, korupcije ili spolnog ćudoređa na štetu maloljetnika.

– Nije regulirano pod kojim se uvjetima te snimke uništavaju, a u samom postupku nema nikog tko bi pazio na prava osobe pod tajnom paskom. Osobno se zalažem za rješenje kakvo imaju Švicarci, koji nadziranoj osobi dodjeljuju branitelja koji će paziti na njena prava u postupku, ali je neće smjeti obavijestiti da se prema njoj primjenjuju mjere tajnog prikupljanja podataka, rekao je Puhovski.

Prema novom ZKP-u – koji je od 1. srpnja stupio na snagu za uskočke predmete, a potpuno će biti primijenjen od 2011. godine – sudac istrage je taj koji određuje primjenu posebnih dokaznih radnji.

To radi na temelju prijedloga državnog odvjetnika, a pritom je zakonski uvjet za njihovu primjenu da se istraga ne može provesti na drugi način.

No, državni odvjetnik u novom ZKP-u dobiva i pravo »pecanja« – da u slučaju neodgodive potrebe usmeno naloži, primjerice, prisluškivanje, pa da onda taj nalog naknadno postavi i pismeno.

Do novog ZKP-a »loviti« je mogla samo Sigurnosno-obavještajna agencija, a to je, prema kuloarskim glasinama, bila i njena ustaljena praksa, no potvrdu za ta govorkanja ne može se dobiti jer su sami nalozi koje SOA ishodi od Vrhovnog suda tajni.