Provjeru poslovanja 172 institucije, zavoda, agencija, fondova ili centara, Vlada je započela kako bi utvrdila koliko plaće u tim institucijama odstupaju od plaća u državnoj upravi i kako bi ih, tamo gdje je moguće, uskladila s plaćama državnih službenika. Međutim, opsežni podaci koje je prikupilo Ministarstvo uprave, tražeći odgovore na dvjestotinjak pitanja, pokazali su i da agencije malo bolje žive ne samo po pitanju plaća, nego i radnih prostora ili, primjerice, voznog parka. No, izvješća koja su prikupili otkrivaju i to da je čak 129 institucija, od njih 172, godinu završilo s viškom prihoda, otkriva Novi list
Dakle, agencije, fondovi i zavodi koji se u potpunosti ili dijelom financiraju iz državnog proračuna ili oni koje žive od naplate nameta gospodarstvu na računu su na kraju godine imali višak prihoda, dok su država i gospodarstvo koje ih financiraju u dubokim minusima. S obzirom na to da se radi o institucijama s javnim ovlastima, njihov bi cilj trebao biti završiti godinu na nuli, odnosno uzeti od države ili gospodarstva onoliko novca koliko im treba za obavljanje djelatnosti jer im posao nije stvarati dobit.
Prema podacima Ministarstva uprave, ta 172 fonda, agencije, centra i zavoda u prošloj su godini ukupno imala 70,17 milijardi kuna prihoda, od čega su 41,28 milijardi dobila iz državnog proračuna, dok su ostatak od 29,89 milijardi kuna namaknula naplatom različitih nameta od gospodarstva, građana ili drugih institucija.
U istoj godini njihovi ukupni rashodi bili su 67,27 milijardi kuna, što znači da su od države, građana i gospodarstva uzeli 2,89 milijardi kuna koje nisu znali potrošiti na projekte kojima se bave ili im taj novac uopće nije trebao, a što je novac dovoljan za isplatu svih mirovina za jedan mjesec ili za pokriće 30 posto minusa u državnoj blagajni. I sve to u godini kad je gospodarstvo stagniralo, a državni proračun ubilježio minus od 15 milijardi kuna, navodi riječki dnevnik
Nije isključeno i da je u pojedinim slučajevima njihov višak tek kozmetičke prirode, kako bi imali što ušminkanija izvješća.
Takav je slučaj primjerice s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje koji je u svom izvješću prikazao da je u prošloj godini prikupio 412 milijuna kuna više novca nego što je potrošio. U situaciji kad bolnice ostaju bez lijekova jer ne plaćaju na vrijeme svoje obveze, a pacijenti posljedično bez terapije, HZZO je očito pomaknuo rokove kako bi u izbornoj godini prikazao višak prihoda od 412 milijuna kuna, iako zdravstvu koje se preko njega financira nedostaju milijarde kuna.
Apsurd je i to da je i Hrvatski zavod za telemedicinu imao 2,5 milijuna kuna viška prihoda, dok je, primjerice, Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu u minusu od 36 milijuna kuna. Očito se novac u zdravstvu ne dijeli tako da ide u korist pacijenata.
Deseci su još agencija koje žive ili od proračuna ili tarifa što ih ubiru od građana i gospodarstva koje su, prema podacima što ih je Novom listu dostavilo Ministarstvo uprave, godinu završili s viškom prihoda iako je riječ o institucijama čiji posao nije stvaranje dobiti.
Što će Vlada napraviti na osnovu ovih pokazatelja, zasad nitko ne želi službeno govoriti, a na pitanje što se planira učiniti s viškom prihoda odgovaraju da je 'prijedlog korištenja viška prihoda nad rashodima na resornim ministarstvima u čijoj su nadležnosti ustanove, odnosno na Ministarstvu financija'.
U Vladi se planiraju pozabaviti tim pitanjem, a rješenje će se kretati ili u pravcu smanjenja nameta koje pojedine institucije naplaćuju ili će se zakonom propisati da se najveći dio tih prihoda vraća u državni proračun.
Obje bi opcije mogle proizvesti i neželjene posljedice: ili će u agencijama početi nerezonski trošiti novac, umjesto da pokrenu projekte, ili će se ministri ponadati da mogu izbjeći uštede jer će se novac vraćati proračunu. Tu drugu opciju je kod institucija javne vlasti izabralo nekoliko zemlja EU-a, pa agencije moraju 95 posto prihoda vratiti u proračun.
