Mario Banožić, bivši ministar obrane, prvi put nakon nesreće u studenom prošle godine, u kojoj je život izgubio Goran Šarić, odlučio je javno progovoriti i iznijeti svoju stranu priče.

Podsjetimo, nesreća se dogodila u subotu 11. studenog oko 6 sati na državnoj cesti DC-55 na izlazu iz Vinkovaca prema Županji. Banožić je svojim džipom krenuo u lov, a na cesti se iz suprotnog smjera kretao Šarić u kombiju. Ispred Banožića bio je kamion. Dogodio se sudar s kombijem koji je vozio Šarić.

Prema optužnici koju je protiv Banožića podignulo Općinsko državno odvjetništvo (ODO) u Vinkovcima, na teret mu se stavlja da je vozio neprilagođenom brzinom i da je započeo pretjecanje tegljača s prikolicom te da je prešao vozilom na lijevu stranu kolnika iako je bila smanjena vidljivost zbog magle i smanjena preglednost zbog kamiona ispred njega. ODO smatra da je započeo pretjecanje iako prometna traka nije bila slobodna na dovoljnoj udaljenosti kako bi mogao sigurno izvesti pretjecanje, uzimajući u obzir brzinu kretanja svog vozila i vozila koje je pretjecao.

Bivši ministar u razgovoru za RTL ustvrdio je da nije pretjecao kamion te da je kombi zadnjim dijelom prešao na njegovu stranu, a on je u tom trenutku pokušao kočiti, nakon čega je završio na lijevoj strani. Dodao je da se nije radilo o frontalnom sudaru, već više o bočnom, i da ne bi bilo tragova kočenja da je on pokušao pretjecati. Upitan o 0,20 promila alkohola, što se navodi u medicinskoj dokumentaciji, kazao je da je bio trijezan i da to nije alkohol koji je izvađen iz njegove krvi, već da je riječ o etilnom alkoholu koji dolazi iz sredstva koje u biti služi za vađenje krvi kao dezinfekcija.

Koliko Banožićeve tvrdnje drže vodu, upitali smo prometne stručnjake i stalne sudske vještake Stanka Smodlaku i Gorana Husineca.

Smodlaka se najprije referirao na rezultate alkotestiranja i Banožićevu tvrdnju da se radilo o 'etilnom alkoholu' za dezinfekciju.

'Je li Banožić u trenutku nastanka prometne nesreće bio trijezan ili ne, pokazat će rezultati ispitivanja nadležne institucije, najvjerojatnije Instituta Ivan Vučetić. Premda nisam vještak sudske medicine, nego stalni sudski vještak prometne struke, prvi put čujem za tako nešto. Koliko znam, krv se vozaču uzima po strogo propisanom protokolu. Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, propisano je kolika koncentracija alkohola u krvi može biti, ali ako se dogodi prometna nesreća, vozač ne smije imati alkohola u krvi. Ako vozač ima 0,20 promila alkohola u krvi u trenutku nastanka prometne nesreće, naravno da to može utjecati na sigurnu vožnju, a u kojoj mjeri, to može reći vještak sudske medicine', kazao je Smodlaka.

Govoreći o samom trenutku sudara i Banožićevim tvrdnjama da nije pretjecao, već da je stražnji kraj kombija iz nekog razloga prešao u njegovu traku, Smodlaka navodi da se 'prema dostupnim informacijama sraz vozila dogodio na lijevom kolničkom traku'.

'Naravno, na mjestu sraza morali su ostati tragovi na kolniku, koncentracija otpalih dijelova i dr. U srazu sudjeluje vozilo kojim upravlja u ovom slučaju okrivljenik, težine oko dvije tone, a iz suprotnog smjera također vozilo vjerojatne ukupne mase preko dvije tone. Riječ je o kutno-ekscentričnom srazu vozila, gdje se njihove prednje strane ne preklapaju, pa se u tom slučaju vozilo kojim upravlja okrivljenik prevrće, ali u svakom slučaju i jedno i drugo vozilo ostaju na lijevom kolničkom traku.

Poznata je brzina kretanja kamiona, a ako najvjerojatnije okrivljenik pretječe kamion, matematičkim modelom utvrdit će se koliki su prostor i vrijeme potrebni vozilu kojim upravlja okrivljenik radi izmicanja s desne na lijevu kolničku traku, gdje se dogodio sraz. Koliko sam informiran, nisu zabilježeni tragovi kočenja. Kako je kombi prešao stražnjim bočnim dijelom na Banožićevu stranu, ima li materijalnih dokaza za takvu tvrdnju', zapitao se Smodlaka.

Također, navodi, postavlja se pitanje gdje je u tom momentu kamion.

'U prometno-tehničkom smislu praktično je utvrditi položaj sva tri vozila pred sraz i u srazu. Prema dostupnim podacima, vozač kombija bježi u desno u cilju izbjegavanja prometne nesreće. Nije po mom mišljenju okrivljenik u ovom predmetu mogao reagirati u desno jer, kao što sam naveo, gdje je kamion koji pretječe okrivljenik? Dakle očito okrivljenik iznosi svoju tezu i viđenje nastanka prometne nesreće, na što ima legitimno pravo, ali će se, vjerujem, u sudskom postupku utvrditi dinamika nastanka prometne nesreće uzimajući u obzir sve izneseno.

S obzirom na složenost predmeta, najvjerojatnije će se u postupku zatražiti izrada kombiniranog prometno-tehničkog i sudsko-medicinskog vještačenja', zaključio je Smodlaka.

Husinec pak smatra da nije nemoguće da se sudar dogodio na način na koji je to prezentirao Banožić.

'Iz snimaka je jasno da to nije bio frontalni udar, nego da je bio više bočno. Moguće je da nije bilo pretjecanja jer da se sudar dogodio po sredini, vjerojatno bi bio zahvaćen i kamion. Što se tiče kočenja, auto može u djeliću sekunde završiti na drugoj strani i tu će trebati utvrditi sve detalje. Zašto je Banožić kočio, kako tvrdi, a nije pokušao izbjeći sudar okretanjem volana na desnu stranu nego kočenjem, pitanje je na koje je teško dati odgovor. To je trenutak u kojem svi mi različito reagiramo. Mogao je i kod kočenja završiti desno. Treba uzeti u obzir to da je riječ o automobilu teškom dvije tone, dvadeset godina starom i s teretnim gumama', kazao je Husinec, dodajući da bi za detaljno objašnjenje trebalo imati uvid u spis.