Vaš novinar netočno navodi kako mnogi u akademskoj zajednici postojanje Sveučilišta smatraju dvojbenim. Naime, o Zakonu o prijenosu osnivačkih prava Sveučilišta Sjever Ministarstvo znanosti održalo je dva kruga javne rasprave, koja je bila javna i otvorena za sve, u kojima je na raspravu pristiglo više od 680 očitovanja. Svoja očitovanja dostavio je niz znanstvenika iz Hrvatske i inozemstva, gospodarstvenika i drugih zainteresiranih. Od ukupnog broja pristiglih očitovanja samo šest (brojem 6), dakle manje od 1 posto svih uključenih u raspravu, je bilo protiv predloženog zakona. Od njih šest, troje je sugovornika u članku Vašeg novinara. Izvoditi iz ovoga zaključak kako mnogi u znanstvenoj zajednici ovaj zakon smatraju štetnim je u najmanju ruku rastezanje istine.

Također, u članku se tvrdi da je koprivnički gradski vijećnik Siniša Bosanac podnio kaznenu prijavu zbog sumnje u kriminal. Izostavljen je podatak da je spomenuti zbog vlastitog kršenja zakona bio prisiljen podnijeti ostavku na mjesto gradskog vijećnika i izbačen je iz lokalnog ogranka stranke. Istovremeno, niti jedna od tvrdnji spomenutog kršitelja zakona nije potvrđena, više istraga nakon zaprimanja spomenutih neosnovanih prijava je provedeno i nitko sa Sveučilišta Sjever ili na bilo koji način povezan sa Sveučilištem Sjever nije niti prijavljen niti na bilo koji način gonjen ili procesuiran pa tvrditi da je riječ o kriminalnoj aktivnosti u najmanju ruku novinarski neprofesionalna. Jedini koji ima veze s nezakonitim aktivnostima, a da se njegovo ime, nažalost, veže uz Sveučilište Sjever je spomenuti Siniša Bosanac.

O tome što o Sveučilištu i njegovoj važnosti za regiju misle stanovnici regije pokazala su gradska vijeća Varaždina i Koprivnice koja su skoro jednoglasno (ako izuzmemo spomenutog Bosanca) podržala, izglasala i odobrila svaki korak u osnivanju Sveučilišta Sjever. Na sjednici koju spominje Bosanac većina gradskih vijećnika, uključujući vijećnike dviju najvećih stranaka u gradskom vijeću grada Koprivnice u potpunosti je prihvatila izvješće rektora i uprave Sveučilišta Sjever.

Nadalje, Sveučilište Sjever nije medijsko Sveučilište Sjever. Činjenica je da je Sveučilište Sjever nastalo integracijom Veleučilišta u Varaždinu i Medijskog sveučilišta u Koprivnici. Veleučilište u Varaždinu pravni je slijednik Visoke elektrotehničke škole koja je u Varaždinu počela s radom još 2001. godine. Osnivanje Sveučilišta Sjever projekt je unaprjeđenja visokog obrazovanja u regiji Sjeverozapadne Hrvatske koji traje sada već punih 14 godina. Izostavljanje ovog podatka iz priče Vaše čitatelje ostavlja s, u najmanju ruku nepotpunom, da ne kažemo namjerno iskrivljenom slikom. Ilustracije radi, 86 posto svih studenata koji studiraju na Sveučilištu Sjever studira u STEM, biomedicinskom i informacijsko-komunikacijskom području koje je ne samo deficitarno u Hrvatskoj, nego i šire u Europi.

Kada je riječ o zakonitosti rada Sveučilišta, koju u pitanje dovodi bivši pomoćnik ministra Saša Zelenika, preoblikovanje Sveučilišta Sjever započelo je uz podršku njegovog šefa upravo u mandatu u kojem je sjedio u fotelji zamjenika ministra. Njegov nadređeni, ministar Jovanović, višestruko je javno izražavao podršku spomenutom procesu. Niti on niti Zelenika nisu niti u jednom trenutku doveli u pitanje zakonitost rada Sveučilišta ili procesa integracije odnosno preoblikovanja. Dapače, šef pomoćnika Zelenike je i sam osobno posjetio Sveučilište i javno ga podržao. Također, kad je riječ o kvaliteti, i Veleučilište u Varaždinu i tadašnje Medijsko sveučilište prošli su kroz procese reakreditacije od strane nadležnih tijela i dobili dopusnice za izvođenje svojih studija. Sveučilište Sjever ovih je dana ponovo prošlo kroz proces reakreditacije, sukladno proceduri preoblikovanja, i uvjeti koje zadovoljava su daleko iznad prosjeka mnogih drugih postojećih visokoškolskih institucija – omjer studenata i nastavnika je 1:21, Sveučilište funkcionira u dva sveučilišna centra, oba izgrađena u prostorima bivših vojarni, gdje je omjer prostora u odnosu na broj studenata visoko iznad propisanih domaćih normi, ima više desetaka laboratorija, umjetničkih kabineta, produkcijskih jedinica i drugih radnih prostora, čime se izdvaja iznad mnogih sličnih institucija u Hrvatskoj, a naši nastavnici i zaposlenici se kontinuirano usavršavaju i napreduju.

U najmanju je ruku ružno, iako ne i netočno, da se poštovane kolege hrvatski znanstvenici razračunavaju sa svojim kolegama sa Sveučilišta Sjever tvrdeći da je riječ o zombi-sveučilištu, da bi bilo bolje razvijati postojeće kapacitete, da ne treba raditi sveučilište na svakoj livadi i slično.

Nastavnici, studenti i djelatnici Sveučilišta Sjever u potpunosti poštuju sve svoje kolege znanstvenike i studente te podržavaju razvoj svih domaćih znanstvenih institucija. Sveučilište Sjever je najmlađe hrvatsko sveučilište, koje postoji tek nešto više od godinu dana i u tih godinu dana prošlo je izuzetno zahtjevan put osiguravanja uvjeta i povećanja kvalitete o kojima se niti vaš novinar niti njegovi sugovornici, nažalost, niti jednom nisu informirali, nisu posjetili Sveučilište niti znaju bilo što o uvjetima i svojim kolegama koji rade na Sveučilištu Sjever. Strah od konkurencije je, očito toliki, da bilo kakvo objektivno sagledavanje činjenica pada u vodu.

A činjenice su sljedeće:

Sveučilište Sjever je integrirano, regionalno sveučilište makroregije Sjeverozapadne Hrvatske, koje djeluje u dva sveučilišna centra, odnosno gradovima Koprivnici i Varaždinu. Pohađa ga oko 3.000 studenata iz cijele Hrvatske i okolnih zemalja, a na njemu radi više od 350 zaposlenika i vanjskih suradnika u svim nastavnim, znanstveno-nastavnim i umjetničko-nastavnim zvanjima.

Sveučilište je nastalo na temeljima Visoke elektrotehničke škole u Varaždinu koja je pokrenuta u svibnju 2001. godine. Prvo preoblikovanje ustanova je doživjela 2005. (osnivanje Veleučilišta), a u sudski registar je pod sadašnjim nazivom registrirana u siječnju 2014. godine, nakon integracije Veleučilišta u Varaždinu i Medijskog sveučilišta u Koprivnici, čime je dovršen proces podizanja kvalitete obrazovanja i uspostave regionalnog sveučilišta dug gotovo 13 godina. Studijski programi u Varaždinu se od osnivanja ustanove 2001. godine financiraju od strane MZOS kroz redovitu djelatnost visokih učilišta te kroz pripadajuće prateće pomoći.

Ukupno je do sada Sveučilište Sjever odnosno Veleučilište u Varaždinu, kojeg je Sveučilište Sjever pravni slijednik, završilo 1620 studenata, od čega 1223 inženjerki i inženjera u području tehničkih znanosti i 397 prvostupnica i prvostupnika iz područja biomedicinskih znanosti.

Osnovni razlog i cilj osnivanja Sveučilišta Sjever je dugoročno povećanje broja visokoobrazovanog stanovništva u županijama u kojima djeluje, odnosno u regiji sjeverozapadne Hrvatske (koji je usklađen sa strateškim dokumentima Vlade RH, prije svega sa 'Mrežom visokih učilišta i studijskih programa u Republici Hrvatskoj' te općim ciljem 1. Održiva kvaliteta odgojno-obrazovnog sustava Strateškog plana Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta za razdoblje 2013.-2015. godine).

Postotak visokoobrazovanog stanovništva u sjeverozapadnoj RH je u tom pogledu izrazito nepovoljan i nekonkurentan, kako u odnosu na ostatak RH koji se u razvijenijim regijama kreće od 20% do 29%, tako i na razini nacionalnog prosjeka. Prosjek visokoobrazovanih u Republici Hrvatskoj iznosi 17,7% (izvor: DZS, 2011.). Postotak visokoobrazovanog stanovništva u sjeverozapadnoj Hrvatskoj je značajno ispod nacionalnog prosjeka (za Varaždinsku i Koprivničko-križevačku, te susjedne županije) i iznosi ukupno 10,16 %, pri čemu je 5,62% stanovnika završilo jedan od sveučilišnih studijskih programa, a 4,54% stanovnika završilo je stručni studijski program (izvor: DZS, 2011.).

Povećanjem broja visokoobrazovanih stanovnika ostvariti će se presudne pretpostavke za brži i uspješniji razvoj cjelokupne regije u svakom pogledu. Jedan od glavnih ciljeva strateškog dokumenta Europske unije Europa 2020 je do 2020. godine dostići 40% visokoobrazovanih u populaciji 30-34 godine. Republika Hrvatska je postavila cilj do 2020. doseći udio 35% visokoobrazovanih u toj populaciji. Prema popisu stanovništva iz 2011. RH je imala 26% visokoobrazovanih u ovom indikatoru, a županije Sjevera RH u prosjeku 17%, što ukazuje na to da sjever RH daleko zaostaje za prosjekom RH.

Zadaća Sveučilišta je da kroz razvoj (i uvođenje novih studijskih programa u tehničkom i biomedicinskom području znanosti), omogući pristup visokom obrazovanju značajno većem broju studenata, koji zbog navedenog lošijeg socio-ekonomskog statusa u suprotnome ne bi imali pristup istome, odnosno ne bi imali mogućnost daljnjeg profesionalnog razvoja. Naime, četiri od pet županija sjeverozapadne Hrvatske (Bjelovarsko-bilogorska, Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska i Međimurska županija) su prema indeksu razvijenosti ispod 75% prosjeka Republike Hrvatske. To znači da bez pristupa visokom obrazovanju u mjestu prebivanja, ili blizu njega velika većina mladih iz spomenutih županija nema, zbog financijskih ograničenja, mogućnosti za daljnje školovanje i šansu za bolji i kvalitetniji život.

Prošle akademske godine, po interesu za upise na neki od studijskih programa, Sveučilište Sjever zauzelo je 18. mjesto od ukupno 122 institucije visokog obrazovanja u Hrvatskoj, koje izvode više od 770 različitih studijskih programa, a prema službenoj rang listi Agencije za znanost i visoko obrazovanje. U prosjeku za jedno mjesto na svaki od studija Sveučilišta Sjever svake godine konkurira oko 10 kandidata, a na pojedenim studijima taj je interes i višestruko veći.

Sveučilište Sjever ima također i pet odobrenih programa cjeloživotnog učenja, a u suradnji s gospodarskim subjektima u regiji u planu je pokretanje i novih programa, sukladno potrebama tržišta rada prije svega za deficitarnim zanimanjima. Sveučilište u tu svrhu izvodi kontinuirano praćenje i anketiranje potreba tržišta rada. Suradnju s gospodarstvom i lokalnom zajednicom Sveučilište Sjever ostvaruje i osnivanjem i suvlasništvom u tri centra – Tehnološkom parku Varaždin, Centru za razvoj tehnologija i transfer znanja Sveučilišta Sjever te Innotech – Centru kompetencija Koprivnica, čiji su partneri, uz osnivača Grad Koprivnicu, Sveučilište Sjever i Podravka. Cilj spomenutih centara je kvalitetnije povezivanje znanosti i gospodarstva te uspješan transfer znanja i tehnologija u svrhu otvaranja novih radnih mjesta.

Kroz Erasmus program i ugovore o bilateralnoj suradnji, Sveučilište Sjever surađuje s više od 20 različitih visokoškolskih ustanova iz Europe i svijeta, a sukladno strategiji razvoja, ta će se brojka povećati već u ovoj godini. U protekloj godini ugostilo je niz stranih predavača, a ostvarene su i prve dolazne mobilnosti kroz Erasmus program u kojem je semestar na Sveučilištu provelo nekoliko studenata iz Slovenije. Očekujemo da će se i ta brojka povećati u ovoj godini.

Sveučilište trenutačno objavljuje nekoliko znanstvenih časopisa i sudjeluje u organizaciji više domaćih i međunarodnih znanstvenih konferencija. Studentima i zaposlenicima Sveučilišta na raspolaganju su 32 vrhunski opremljena laboratorija, uglavnom iz tehničkog i biomedicinskog područja znanosti te niz produkcijskih studija i umjetničkih kabineta za društvena odnosno umjetnička područja. Uz to, Sveučilište raspolaže knjižnicom s više desetaka tisuća tiskanih odnosno elektroničkih knjiga i časopisa, kao i pristupom najvažnijim svjetskim znanstvenim bazama. Znanstvena produkcija Sveučilišta Sjever po mnogim je karakteristikama bolja i uspješnija od mnogih, starijih i puno izdašnije iz proračuna financiranih znanstvenih institucija.

Svi kolegiji na svim studijima Sveučilišta Sjever postavljeni su na sustave e-učenja, a svi nastavnici, vanjski suradnici i studenti Sveučilišta Sjever imaju pristup servisu Google for Education, s oblakom memorijskog prostora od 10Tb po pristupniku. Također, Cisco akademija Sveučilišta Sjever proglašena je najboljom u Hrvatskoj, a njezini polaznici i instruktori najboljima u Hrvatskoj, ali i u svijetu 2013. godine, s tendencijom daljnjeg usavršavanja kroz međunarodnu suradnju i stipendije.

Alumni Sveučilišta Sjever, osim u Hrvatskoj, uspješni su i rade diljem Europe, Sjeverne Amerike i Azije, a odnedavno se prvi bivši student Sveučilišta zaposlio na Novom Zelandu. I dalje, međutim, više od 90% alumnija Sveučilišta ostaje živjeti i raditi u Hrvatskoj.

U idućim godinama, sukladno potrebama regije koja broji više od 600.000 stanovnika, cilj Sveučilišta je zadovoljiti razvojne i gospodarske potrebe privrednih subjekata sjevernog dijela Hrvatske.

Za razdoblje od narednih 10-tak godina rada (osim povećanja mogućnosti pristupa visokom obrazovanju), Sveučilište je postavilo kao osnovni cilj (zajedno s drugim visokoškolskim ustanovama sa sjevera RH) povećanje broja visokoobrazovanih u regiji u kojoj djeluje – sa 10,6 na prosjek RH odnosno 17,7%, a dugoročni plan rada Sveučilišta Sjever je dostizanje broja visokoobrazovanih, koji je na razini razvijenih regija RH (cca. 28,8%).

Inače, Sjeverozapad Hrvatske sa svojim županijama i gradovima dao je kroz povijest nemjerljiv doprinos razvoju obrazovanja i prosvjetiteljstva u Hrvatskoj. 1480. godine na kaptolskom posjedu u Varaždinskim Toplicama utemeljena je prva pučka škola u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi. 1503. godine u Pavlinskom samostanu u Lepoglavi utemeljen seminar pavlinskog reda koji 1582. godine prerasta u prvu javnu gimnaziju u Hrvatskoj, otvorenu i svjetovnoj mladeži, a nakon gimnazije s radom započinje studij filozofije i teologije koji dekretom cara Leopolda I. 1687. prerasta u Kraljevsku akademiju s pravom dodjele doktorata (dodijeljeno ih je 75!), čime Lepoglava postaje centar prvog hrvatskog sveučilišta. U samostanu Remetinec kod Novog Marofa od 1649. do 1783. godine djeluje studij filozofije, etike i govorništva, a kratko vrijeme prije velikog požara iz 1776. u Varaždinu djeluje i Političko-kameralni studij – prva svjetovna visokoškolska ustanova u Hrvatskoj, koji nakon požara seli u Zagreb.