Postoji suglasnost da je rješavanje otvorenih pitanja od velike važnosti za građane obiju zemalja, kao i za unapređenje sveukupnih bilateralnih odnosa.

Hrvatska predsjednica je do sada uporno tvrdila da će Vučića pozvati u posjet tek kad dogovore konkretna rješenja za neka od brojnih pitanja koja opterećuju odnose dviju zemalja.

Od preuzimanja dužnosti naglašavala je da ne želi čisto protokolaran susret, samo da se sretnu. Imajući to u vidu, bit će zanimljivo pratiti što će Grabar Kitarović dogovoriti s Vučićem sredinom veljače, osobito zato što joj funkcija ne daje neke velike operativne ovlasti koje bi omogućile provedbu dogovorenog, a mnogi analitičari dvoje u koordiniranost s premijerom Andrejom Plenkovićem.

>>> Sjećate se kad je predsjednica Srbiju nazivala prijateljskom zemljom?

Brojna su otvorena pitanja između Hrvatske i Srbije, a većina proizlazi iz repova Domovinskog, pa i Drugog svjetskog rata, što se vidjelo i na primjeru izložbe o ustaškom logoru Jasenovcu u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku, zbog koje je izbio diplomatski spor oko manipuliranja brojem ubijenih. Mnogi na hrvatskoj strani smatraju da su nakon Domovinskog rata brojni zločinci sa srpske strane ostali nekažnjeni, a Srbi tvrde da ih se nekritički i bez dokaza progoni dok zločini nad njima nisu kažnjeni.

Nestali

Obje strane se slažu da su nestali glavno pitanje koje moraju riješiti dvije strane. Hrvatska predsjednica je do sada isticala da je rješavanje sudbine nestalih ne samo političko, već prije svega humanitarno pitanje. S druge strane, srpski predsjednik Aleksandar Vučić u intervjuu TV Pinku na samom izmaku prošle godine poručio je da je posjet Zagrebu planiran za kraj 2017. godine otkazan jer je govorio istinu o nestalim osobama. Vučić tvrdi da postoji više nestalih Srba nego Hrvata za kojima se traga. Prema hrvatskim podacima, obitelji još uvijek tragaju za više od 1500 njihovih najmilijih.

Granica

Sporno je 145 kilometara granice na Dunavu i 10.000 hektara na lijevoj obali u Srbiji te 1000 hektara na desnoj obali u Hrvatskoj.

Šarengradska ada, pješčani otok u Dunavu između Srbije i Hrvatske, jedna je od točaka graničnog sporenja dviju država. U Jugoslaviji se otok nalazio u sastavu SR Hrvatske, ali su ga tijekom Domovinskog rata okupirale srpske snage i od tada ga drže pod okupacijom.

>>> Vučić prihvatio poziv Kolinde Grabar Kitarović! U Zagreb stiže 12. veljače

Srbija smatra da se granica dviju zemalja treba povući sredinom Dunava, što bi značilo da otok pripada Srbiji jer se nalazi bliže lijevoj obali Dunava. Hrvatska se zalaže za to da se granica utvrdi prema katastarskim podacima. U međuvremenu, dok se Hrvatska i Srbije spore oko granice, ondje se pojavila 'nova država' Liberland.

Povratak kulturnog blaga

Hrvatska od Srbije još uvijek potražuje kulturna dobra iz srpskih pravoslavnih manastira i crkava u Hrvatskoj. Najveći dio te baštine čine riznica manastira Krka i kulturno blago Dalmatinske, Pakračko-slavonske te Osječko-poljske i baranjske eparhije. Najvećim dijelom je riječ o ikonama, knjigama te brojnim bogoslužnim predmetima čiji je vlasnik Srpska pravoslavna crkva. Srbija smatra da je riječ o kulturnom blagu srpskog naroda u Hrvatskoj, odnosno vlasništvu SPC-a, i inzistira da se ono vrati u manastire, a ne u objekte koje Hrvatska smatra prikladnima.

Manjinska prava

Srbi u Hrvatskoj traže pravo na isplatu mirovina, povratak stanarskog prava i obnovu imovine. Problem je i elektrifikacija u selima u kojima žive pretežno Srbi. Također se žale da se ne provode zakoni o ravnomjernoj zastupljenosti manjina u javnim službama na područjima na kojima žive.

S druge strane, Hrvati u Srbiji žale se na nepotpunu implementaciju zajamčenih prava u pogledu obrazovanja, pitanja udžbenika i upotrebe jezika, nedovoljne i neadekvatne zastupljenosti na lokalnom, pokrajinskom i republičkom nivou, kao i nedovoljne zastupljenosti u pravosudnim tijelima.

Pravosudna suradnja

Hrvatska osporava zakon o univerzalnoj jurisdikciji kojim si je Srbija dala pravo da sudi za zločine koji su se dogodili izvan njenih granica, a prvenstveno se to odnosi na Hrvatsku i BiH. Zbog toga Hrvatska u postupku pridruživanja Europskoj uniji traži da Srbija promijeni taj zakon. Srbija smatra kako problem ne postoji jer su mnogi optuženi za ratne zločine procesuirani ili u Haagu ili pred domaćim pravosuđem, a hrvatski stav je da se ova odredba selektivno primjenjuje, zbog čega hrvatski građani dolaze pod udar zakona.

Sukcesija

Podjela imovine bivše države još uvijek nije riješena. Službeni Beograd smatra kako pitanja imovine društvenih tvrtki i stanarskih prava treba rješavati odvojeno, dok Zagreb ističe kako neriješeno pitanje reciprociteta za stjecanje vlasničkih prava nad nekretninama za državljane drugih država treba riješiti bilateralnim sporazumom. Kao jedno od rješenja pojavljuje se primjena Sporazuma o pitanju sukcesije koji je potpisan 2001. godine u Beču.